Učeći jedni od drugih u revitalizaciji jezika: Kronika dvije nove inicijative o jezičnoj raznolikosti u Gasteizu, Baskija

Monolingual societies have rarely existed, but certainly will no longer exist in the future. Pannonia is not an exception and many languages are spoken in the region. The vast richness of languages throughout the world continues to be documented and is a source of pride for many activists and scholars. However, the hope for some languages is not all bright, as half of the languages are expected to disappear within a century. In that context, many (language) communities have started to develop, or have been developing, different levels of activism to reverse the situation. One of the regions involved in enthusiastic language activism is the Basque Country, where a minority language has suffered from aggressive policies for centuries and where newly-established languages are fighting to become as visible and as local as others. In this paper, two grass-root initiatives organized in the 2015-2016 school year and concerning minority languages, Basque revitalization and migrants’ languages will be analyzed. The objective of this article is to share this experience with the Pannonia region or elsewhere, at the same time as to open up a discussion to discuss how these events, or any event of a similar nature, raises more issues in language planning. The response to these issues will be crucial if we are to maintain this rich language diversity.Jednojezična društva su rijetko postojala u prošlosti, ali zasigurno više nikada neće postojati u budućnosti. Panonija nije iznimka. Mnogi se jezici koriste u regiji. Ogromno bogatstvo jezika diljem svijeta nastavlja se dokumentirati i biva izvorom ponosa mnogim aktivistima i učenjacima. Međutim, nada nije posve prisutna za neke jezike, budući da se očekuje nestanak polovice jezika unutar stoljeća. U tom kontekstu, mnoge (jezične) zajednice pokrenule su razvoj ili već neko vrijeme razvijaju različite razine aktivizma da bi obrnule situaciju. Jedna od regija uključena u entuzijastični jezični aktivizam je Baskija u kojoj manjinski jezik stoljećima pati od agresivnih politika i u kojoj se novostvoreni jezici bore da postanu vidljivi i lokalni. U ovom radu će se analizirati dvije inicijative koje se tiču manjinskih jezika organizirane u školskoj godini 2015-2016, Baskijska revitalizacija i migrantski jezici. Cilj članka je podijeliti ovo iskustvo s regijom Panonije i drugima, a u isto vrijeme i otvoriti raspravu o tim događajima ili bilo kojem događaju iste prirode koji postavljaju daljnja pitanja o planiranju jezika. Odgovor na ova pitanja bit će ključan ako želimo održati ovu bogatu jezičnu raznolikost