Radni status radnika s dijagnosticiranom profesionalnom bolesti u Hrvatskoj od 2005. do 2014.

Occupational diseases (ODs) often have a chronic, progressive course, resulting in reduced work capacity and quality of life, prolonged sick leaves, unemployment, early retirements, and disability claims. The aim of this retrospective study was to see how diagnosed ODs affected the employment of 95 Croatian workers between 2005 and 2014. To do that, we reviewed archived data and made a telephone survey. The lowest age at which an OD was diagnosed was 20 years in women and 22 in men, while the shortest duration of work before OD diagnosis was one year for both genders. The most common ODs were overuse syndromes on the arms, carpal tunnel syndrome in particular, diagnosed mostly in textile and office workers. Of the 95 participants, 12 lost their jobs since the OD diagnosis, 46 retired, and 37 continued to work. Significantly more participants became unemployed after OD diagnosis in the period 2010-2014 than 2005-2009 (9 out of 43, 21 %, vs. 3 out of 52, 6 %, P<0.05). Only five participants were included in an occupational rehabilitation programme. Our findings warn against the deterioration in care for workers diagnosed with OD in Croatia.Profesionalne bolesti često su kroničnog progresivnog tijeka te u pravilu značajno umanjuju radnu sposobnost i opću kvalitetu života oboljele osobe, produljuju razdoblje bolovanja, često dovode do gubitka posla ili ranog umirovljenja i predmetom su radničkih tužbi za naknadu štete. Cilj ovoga rada bio je istražiti učinke prijave profesionalne bolesti na radni status hrvatskih radnika u desetogodišnjem razdoblju. U istraživanje je bilo uključeno 95 bolesnika kod kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest u ambulanti medicine rada i sporta iz Zagreba u razdoblju 2005.-2014. Istraživanje je uključivalo pregled arhiviranih podataka u kartoteci ambulante i telefonsku anketu kojom su prikupljeni podatci o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Najniža dob u kojoj je profesionalna bolest dijagnosticirana u žena bila je 20 godina i 22 godine u muškaraca, a najkraći radni staž do utvrđivanja profesionalne bolesti iznosio je jednu godinu za oba spola. Najčešće dijagnosticirane profesionalne bolesti bile su sindromi prenaprezanja na rukama, naročito sindrom karpalnog tunela. Uz tekstilne radnike-šivače, ta je bolest najčešće utvrđena na radnim mjestima s uredskim poslovima koji uključuju rad na računalu. Kod 59 ispitanika (62 %) došlo je do promjene radnog statusa nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Nakon priznavanja profesionalne bolesti 36 ispitanika (38 %) ostalo je zaposleno, 12 (13 %) bilo je nezaposleno, a 47 (49 %) je umirovljeno. Postupcima profesionalne rehabilitacije bilo je obuhvaćeno 5 ispitanika (5 %). Udio nezaposlenih ispitanika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti bio je značajno veći u razdoblju 2010.-2014. u odnosu na razdoblje 2005.-2009. [9 od 43 (21 %) prema 3 od 52 (6 %), P