Subjekti od javnog interesa u odabranim zemljama - definiranje i posebni zahtjevi zakonske revizije

Subjektima od javnog interesa u pravilu se smatraju pravne osobe o čijem poslovanju ovisi najveći broj interesno-utjecajnih skupina, odnosno društvo u cjelini. S obzirom da se javni interes može definirati na različite načine, definicija subjekata od javnog interesa se također u određenoj mjeri razlikuje među različitim zemljama. Zajedničkim regulatornim pristupom na razini Europske Unije nastoji se osigurati usklađivanje i ujednačena primjena pravila na razini država članica, no ne u potpunosti. Unatoč usvojenoj definiciji subjekata od javnog interesa u sklopu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća, državama članicama je još uvijek dana mogućnost da na nacionalnoj razini modificiraju definiciju, ovisno o specifičnostima javnog interesa svake zemlje. Cilj rada je istražiti u kojoj mjeri članice Europske unije koriste tu pogodnost i na koji način definiraju subjekte od javnog interesa u svojim nacionalnim zakonodavstvima. Pritom će najveći naglasak biti na Republici Hrvatskoj, gdje su subjekti od javnog interesa detaljno definirani u novom Zakonu o računovodstvu. Definiranje subjekata od javnog interesa je osobito značajno s aspekta zakonske revizije financijskih izvještaja. Budući da se radi o subjektima za čije je financijske izvještaje zainteresirana široka skupina korisnika, logično je da se za njihovu reviziju postavljaju dodatni zahtjevi. Time se nastoji osigurati integritet, neovisnost, objektivnost, transparentnost i pouzdanost revizorskih društava koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa. Rad daje pregled specifičnosti revizije takvih subjekata prema Direktivi i Uredbi na razini Europske unije. Također je istraženo u kojoj mjeri ti dodatni zahtjevi pogađaju revizorska društva, odnosno kakva je koncentracija na revizijskom tržištu subjekata od javnog interesa. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje značajne razlike u načinu na koji članice Europske unije definiraju subjekte od javnog interesa. Određene zemlje su pritom usvojile minimalne zahtjeve prema Direktivi, dok su druge zemlje iskoristile pogodnost proširenja definicije na dodatne subjekte. U smislu opsežnosti i proširenja definicije se ističe Republika Hrvatska, zajedno sa zemljama poput Italije, Rumunjske i Slovačke. Istraživanje je također pokazalo da se pred revizorska društva koja revidiraju takve subjekta nameću znatno stroži zahtjevi vezani uz neovisnost, naknade, kontrolu kvalitete te izvještavanje. Dodatni zahtjevi u najvećoj mjeri utječu na velika revizorska društva, odnosno društva iz skupine Velike Četvorke, s obzirom da je njihov tržišni udio u slučaju subjekata od javnog interesa očekivano najveći u većini zemalja