Jama kod Rašpora – 95 godina istraživanja

Jama kod Rašpora (Grotta della marna, Abisso Bertarelli, Ženjkanja jama, Žankana jama*) nalazi se u neposrednoj blizini istoimenog sela, u središnjem dijelu brdsko-planinskog lanca Ćićarije, koja se nalazi na sjevernom predjelu istarskog poluotoka, na nadmorskoj visini od 670 m. Radi se o trenutno najvećem speleološkom objektu na području hrvatskog dijela istarskog poluotoka. Od trenutka kada su započela istraživanja Jame kod Rašpora do trenutka pisanja ovog članka prošlo je 95 godina. Ovaj članak je kombinacija objektivnog osvrta na bogatu povijest istraživanja jame koja je svojom (doduše krivio izmjerenom) dubinom od 450 m nekada slovila za najdublju jamu svijeta te subjektivnog opisa istraživanja koja se provode, s većim ili manjim pauzama, zadnja dva desetljeća. Novim izmjerama, dimenzije jame postepeno su se smanjivale. Od slovenskih istraživanja i izrade nacrta krajem 60-ih godina preko hrvatskih istraživača koji su također izradili nacrt glavnog kanala jame u prvoj polovini 70-ih godina, službene dimenzije jame su dugo godina bile one s najkompletnijeg nacrta - onog slovenskog. Po njihovim je izmjerama dubina iznosila 361 m i duljina 1106 m. U novijoj povijesti, praćenjem zračnih strujanja kojima jama obiluje, za razliku od većine istarskih jama, pažnja se posvetila tehničkom penjanju dimnjaka te širenju uskih prolaza što je dovelo do toga da jama dodatno učvrsti status najvećeg speleološkog objekta na području Istre dimenzijama od preko 350 m dubine i preko 5,5 km duljine. Nakon mnogobrojnih istraživanja, pomalo paradoksalno, istraživanja jame dalja su od njihovog završetka negoli je to bio slučaj na početku ove priče. Štoviše, cirkulacija zraka i poneki otvoreni upitnici, sugeriraju nam da smo još uvijek tu negdje, na početku priče..