EUROPSKI UHIDBENI NALOG U PRAKSI VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

Europski uhidbeni nalog kao institut međunarodne kaznenopravne pomoći koji je zamijenio izručenje unutar Europske unije već se četiri godine primjenjuje i u Republici Hrvatskoj. Budući da je riječ o institutu koji je u usporedbi s tradicionalnim oblicima međunarodne kaznenopravne pomoći donio velike promjene, osobito u pogledu stavljanja suradnje isključivo u ruke pravosudnih tijela, uz obvezu predaje i vlastitih državljana, vrlo kratkih rokova za odlučivanje o nalozima te isključenja načela obostrane kažnjivosti za kataloška kaznena djela, vrlo je korisno provesti analizu primjene navedenih odredaba. Jedno od ključnih pitanja jest i ono o postizanju ravnoteže između učinkovitosti i zaštite prava tražene osobe, između načela uzajamnog povjerenja i priznanja i zaštite temeljnih prava zajamčenih nacionalnim, ali i europskim pravom. U radu se razmatraju odluke hrvatskih sudova o europskom uhidbenom nalogu, u prvom redu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz mjestimično navođenje relevantnih odluka Europskog suda