U radu se opisuje povijesni razvoj Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra u Osijeku. Godine 1874. osnovana je Huttler-Kohlhoffer-Monspergerova zakladna bolnica s dva odjela (Odjel za unutarnje bolesti i Odjel za „izvanjske“ kirurške bolesti). Prvi je rukovoditelj Internoga odjela, ujedno i ravnatelj bolnice, bio primarijus dr. Ferdo Knopp, koji je ijedan od osnivača i pokretača najstarijega hrvatskoga časopisa „Glasnika Družtva slavonskih liečnika“. Sljedeći je ravnatelj bolnice bio primarijus dr. Vatroslav Schwarz, internist i rukovoditelj Internoga odjela, koji pridonosi cjelokupnom razvitku i drugih struka te pod njegovom upravom bolnica od provincijske postaje središnja zdravstvena ustanova za to područje. U radu se na...
Prikazan je razvoj zdravstva grada Varaždina od najstarije dobi (XIII. stoljeće) do konca XIX. stolj...
Nema mnogo zapisa o povijesti zdravstvene djelatnosti i prakticiranju medicine na području Čazme. Mo...
Austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. (1830./1848. – 1916.) bio je najdugo-vječnij...
U radu se opisuje povijesni razvoj Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra u Osijek...
Početak razvoja Kliničkoga bolničkog centra u Osijeku vezanje uz Huttler Kohlhoffer Monspergerovu za...
U članku je prikazan životni i stručni put prim. dr. Ive Glavana, osnivača neuropsihijatrijskoga odj...
Ovim istraživanjem obuhvaćeni su svi hospitalizirani i gastroskopirani bolesnici liječeni na Klinici...
Povijest visokog medicinskoga obrazovanja u istočnoj Hrvatskoj počinje 1979. godine kada je u Osijek...
Autorima rada cilj je prikazati osnutak Zavoda za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zag...
Nakana autora ovoga članka je predočiti organizacijska, stručna i znanstvena zbivanja na Odjelu za g...
Godine 1887. u Osijeku je objavljen prvi svezak »Hrvatske enciklopedije«, prve opće enciklopedije na...
U raduje prikazana organizacija rada Doma zdravlja Osijek u domovinskom ratu. Učinjena je analiza pr...
U radu autorica obraðuje promjene unutar sustava zdravstvene službe u Hrvatskoj i Slavoniji od začet...
U radu se opisuje razvoj Bolnice u razdoblju od kraja Prvoga svjetskoga rata do ujedinjenja Bolnice ...
Kao jedna od respektabilnih ustrojbenih jedinica Kliničkoga bolničkog centra Osijek, Klinički zavod ...
Prikazan je razvoj zdravstva grada Varaždina od najstarije dobi (XIII. stoljeće) do konca XIX. stolj...
Nema mnogo zapisa o povijesti zdravstvene djelatnosti i prakticiranju medicine na području Čazme. Mo...
Austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. (1830./1848. – 1916.) bio je najdugo-vječnij...
U radu se opisuje povijesni razvoj Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra u Osijek...
Početak razvoja Kliničkoga bolničkog centra u Osijeku vezanje uz Huttler Kohlhoffer Monspergerovu za...
U članku je prikazan životni i stručni put prim. dr. Ive Glavana, osnivača neuropsihijatrijskoga odj...
Ovim istraživanjem obuhvaćeni su svi hospitalizirani i gastroskopirani bolesnici liječeni na Klinici...
Povijest visokog medicinskoga obrazovanja u istočnoj Hrvatskoj počinje 1979. godine kada je u Osijek...
Autorima rada cilj je prikazati osnutak Zavoda za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zag...
Nakana autora ovoga članka je predočiti organizacijska, stručna i znanstvena zbivanja na Odjelu za g...
Godine 1887. u Osijeku je objavljen prvi svezak »Hrvatske enciklopedije«, prve opće enciklopedije na...
U raduje prikazana organizacija rada Doma zdravlja Osijek u domovinskom ratu. Učinjena je analiza pr...
U radu autorica obraðuje promjene unutar sustava zdravstvene službe u Hrvatskoj i Slavoniji od začet...
U radu se opisuje razvoj Bolnice u razdoblju od kraja Prvoga svjetskoga rata do ujedinjenja Bolnice ...
Kao jedna od respektabilnih ustrojbenih jedinica Kliničkoga bolničkog centra Osijek, Klinički zavod ...
Prikazan je razvoj zdravstva grada Varaždina od najstarije dobi (XIII. stoljeće) do konca XIX. stolj...
Nema mnogo zapisa o povijesti zdravstvene djelatnosti i prakticiranju medicine na području Čazme. Mo...
Austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. (1830./1848. – 1916.) bio je najdugo-vječnij...