Autori problematiziraju tri različite filozofijske ideje o čovjeku kojima odgovaraju tri različita odgojna modela. Prvi model je model radikalnog individualizma koji ne priznaje nikakvu vrijednost drugog bića (F. Nietzsche). Takvo biće nužno odgaja sebe samoga. Drugi model je model različitih figura prijatelja i neprijatelja (J. Derrida). Ovome modelu odgovara odgoj u funkciji javne ili politički posredovane stvarnosti. Konačno, treći model je model antropologije vrijednosti (P. Vuk-Pavlović). Autori pokazuju kako upravo u ovom potonjem modelu do izražajadolazi komplementarnost antropološkog i odgojnog područja. Njime se izbjegavaju napetosti između ideje individualizma i kolektivizma, osobnog i socijalnog, prijateljskog i neprijateljskog, ...
U ovom se radu nastoji dati prikaz filozofskog učenja njemačkog fenomenologa Maxa Schelera, koje je ...
U radu se razmatra jedan od klasičnih problema: određenje predmeta i metoda sociologije. Na mnogobro...
Osnovni cilj ovog rada je prikaz teorije osnaživanja i njenih osnovnih eleme- nata, prednosti i ogr...
U ovom radu analizira se odnos realnosti i utopije i funkcija utopijske svijesti u životima ljudi i ...
Autor u ovome članku razmatra empirijsko-antropološke teze o čovjekovoj nedostatnosti koje ga čine n...
Kantovu teoriju odgoja treba promišljati iz cjeline njegovih teorijskih uvida. U ovom članku usmjeri...
U radu je s filozofsko–teološkoga gledišta prikazano područje umjetne inteligencije. Ukazuje se na o...
U radu se definira sociologija obrazovanja kao posebna sociologijska disciplina koja proučava međuod...
U radu se tematizira suvremeni problem individualizma. Autor to čini u okviru četiriju osnovna naslo...
Znanost je u suvremenom svijetu izgubila mnogo od svoje karizmatske uloge. To međutim ne znači da je...
Iz niza anarhističkih tekstova autor izdvaja misli relevantne za suvremenu socijalnu teoriju. Kriter...
U drugoj polovici prošloga (20.) stoljeća u etičkim i bioetičkim raspravama pojavila se tzv. »rodna ...
Autor u članku postavlja i analizira dva modela pristupa krizi. Klasični se model koji krizu razumij...
Suočivši se s dubokom etičkom krizom u svijetu, koja izaziva sve ostale krize, ovdje se istražuje ka...
Ovaj je esej prilog razumijevanju ljudske gluposti. Esej zauzima orijentaciju kozmološke rasprave i ...
U ovom se radu nastoji dati prikaz filozofskog učenja njemačkog fenomenologa Maxa Schelera, koje je ...
U radu se razmatra jedan od klasičnih problema: određenje predmeta i metoda sociologije. Na mnogobro...
Osnovni cilj ovog rada je prikaz teorije osnaživanja i njenih osnovnih eleme- nata, prednosti i ogr...
U ovom radu analizira se odnos realnosti i utopije i funkcija utopijske svijesti u životima ljudi i ...
Autor u ovome članku razmatra empirijsko-antropološke teze o čovjekovoj nedostatnosti koje ga čine n...
Kantovu teoriju odgoja treba promišljati iz cjeline njegovih teorijskih uvida. U ovom članku usmjeri...
U radu je s filozofsko–teološkoga gledišta prikazano područje umjetne inteligencije. Ukazuje se na o...
U radu se definira sociologija obrazovanja kao posebna sociologijska disciplina koja proučava međuod...
U radu se tematizira suvremeni problem individualizma. Autor to čini u okviru četiriju osnovna naslo...
Znanost je u suvremenom svijetu izgubila mnogo od svoje karizmatske uloge. To međutim ne znači da je...
Iz niza anarhističkih tekstova autor izdvaja misli relevantne za suvremenu socijalnu teoriju. Kriter...
U drugoj polovici prošloga (20.) stoljeća u etičkim i bioetičkim raspravama pojavila se tzv. »rodna ...
Autor u članku postavlja i analizira dva modela pristupa krizi. Klasični se model koji krizu razumij...
Suočivši se s dubokom etičkom krizom u svijetu, koja izaziva sve ostale krize, ovdje se istražuje ka...
Ovaj je esej prilog razumijevanju ljudske gluposti. Esej zauzima orijentaciju kozmološke rasprave i ...
U ovom se radu nastoji dati prikaz filozofskog učenja njemačkog fenomenologa Maxa Schelera, koje je ...
U radu se razmatra jedan od klasičnih problema: određenje predmeta i metoda sociologije. Na mnogobro...
Osnovni cilj ovog rada je prikaz teorije osnaživanja i njenih osnovnih eleme- nata, prednosti i ogr...