Vjera u institucije i zadovoljstvo demokracijom u Hrvatskoj: ocjene na temelju političke pristranosti nasuprot ocjenama na temelju rezultata

The article investigates the determinants of trust in institutions and satisfaction with democracy in Croatia. The article starts with the proposition that effective governance requires efficient accountability mechanisms, whereby political actors and institutions, as well as democracy performance, are evaluated on the basis of the outcomes they deliver to citizens. However, in highly polarised societies, evaluations of political institutions and regime performance are more likely to depend on how well these express the preferences and identities of citizens rather than on the governance outcomes they deliver. Thus, in strongly polarised societies, where politics is seen as a zero-sum game, evaluations of political institutions and democracy performance are likely to be dependent on partisan identification and political identity representation. Evaluations of the democratic regime and trust in institutions in Croatia as a highly polarised society are more likely to be shaped by partisan identification and representation than by the outcomes delivered. The article proceeds to test these propositions with survey data collected for the 2011, 2015, and 2016 elections. The article tests these propositions using multiple regression analysis testing the impact of partisanship in comparison with a range of other factors measuring political attitudes, political efficacy, economic evaluations, social trust, political knowledge, and socioeconomic position. The analysis finds that the impact of partisanship, and variables found to be related to partisanship, is strong and significant, both for political institutions, such as trust in parliament and government, and non-political institutions, such as trust in judiciary and public administration. Similar findings are also established for evaluations of democracy. The analysis also establishes that the impact of partisanship is more consistently significant than the impact of other variables, and that it is strongest for evaluations of democracy, followed by trust in government and parliament, and finally trust in public administration and the judiciary.U radu se istražuju determinante koje određuju vjeru u institucije i zadovoljstvo demokracijom u Hrvatskoj. Polazi se od pretpostavke da učinkovito upravljanje podrazumijeva učinkovite mehanizme odgvornosti putem kojih se političke aktere i institucije, kao i demokraciju u praksi, ocjenjuje na temelju rezultata koje isporučuju građanima. Ipak, u duboko je podijeljenim društvima veća vjerojatnost da će građani političke institucije i djelovanje političkog poretka ocijeniti ovisno o tome koliko oni uspješno odražavaju preferencije i identitet građana, a ne na temelju rezultata njihova upravljanja. U takvim duboko podijeljenim društvima koja politiku doživljavaju kao igru u kojoj jedna strana mora dobiti a druga izgubiti, vjerojatno je da će ocjene političkih institucija i demokratskog djelovanja ovisiti o poistovjećivanju građana s pojedinim političkim strankama i u kojoj mjeri one predstavljaju njihov politički identitet. Na ocjene demokratskog poretka te vjere u institucije u duboko podijeljenome hrvatskom društvu vjerojatnije će utjecati poistovjećivanje s političkim strankama nego rezultati upravljanja. U radu se provjerava utemeljenost navedenih pretpostavki na osnovi podataka o izborima 2011., 2015. i 2016. godine. Primjenom višestruke regresijske analize nastoji se utvrditi utjecaj političke pristranosti u usporedbi s brojnim drugim čimbenicima kojima se mjere politički stavovi, politička učinkovitost, ocjena ekonomske situacije, povjerenje u društvo, znanje o politici i društveno-ekonomski položaj. Rezultati analize upućuju na to da je utjecaj političke pristranosti, kao i varijabli koje su s njime povezane, snažan i statistički značajan i kada je riječ o povjerenju u političke institucije poput Sabora i Vlade i kada je riječ o povjerenju u institucije koje nisu političke, primjerice pravosudni sustav i javnu upravu. Rezultati su slični pri ocjenjivanju demokracije te se utvrđuje da utjecaj političke pristranosti ima dosljednije statističko značenje od utjecaja drugih varijabli. Također se utvrđuje da je utjecaj političke pristranosti najjači kod ocjenjivanja demokracije, potom kod povjerenja u Vladu i Sabor te konačno kod povjerenja u javnu upravu i pravosuđe