Tolosa-Huntov sindrom – prikaz slučaja

This case report presents a patient diagnosed with Tolosa-Hunt syndrome (THS) after an extensive neuro-diagnostic and neuroimaging evaluation. Diagnostic work-up included thorough physical and neurological examination, complete laboratory serum assessments, neuroendocrine and immunohistochemistry analysis, cerebrospinal fluid analysis, neurophysiology assessment, ophthalmologist examination and neuroimaging. Th e most important diagnostic tool in deriving the diagnosis of THS was neuroimaging evaluation that included baseline and follow-up cranial contrast enhanced magnetic resonance imaging (MRI). Baseline cranial contrast enhanced MRI detected a nonspecific inflammatory granulomatous lesion in the right cavernous sinus extending basally towards the right trigeminal cave (Meckel‘s cave) and anteriorly towards the apex of the right orbit. Systemic intravenous high-dose corticosteroid therapy was administered for 3 consecutive days and then tapered down to lower oral steroid doses. Following therapy, the patient experienced complete regression of symptoms. Follow-up cranial contrast enhanced MRI showed significant regression of inflammatory lesion in the area of right cavernous sinus, thus verifying the efficacy of the treatment applied. This paper shows that an extensive diagnostic schedule for THS must be conducted prior to therapeutic treatment, for the possibility of alternative diagnosis. Patients suspected of having THS require careful evaluation, appropriate treatment, and follow-up.Ovaj prikaz slučaja opisuje bolesnika kojem je dijagnoza Tolosa-Huntova sindroma (THS) postavljena nakon opsežne neuro-dijagnostičke obrade. Dijagnostička obrada je obuhvatila temeljit fizički i neurološki pregled, kompletnu procjenu laboratorijskih vrijednosti u serumu, neuroendokrinu i imunohistokemijsku analizu, analizu cerebrospinalne tekućine, neurofiziološke testove, oftalmološki pregled i slikovne pretrage mozga. Najvažnija dijagnostička metoda u izvođenju dijagnoze THS-a bio je osnovni i kontrolni slikovni prikaz mozga pomoću magnetske rezonancije (MR) pojačane kontrastom. Osnovni MR prikaz mozga je otkrio nespecifičnu upalnu granulomatoznu leziju u desnom kavernoznom sinusu s imbibicijom prema bazalno i prema Meckelovoj šupljini te anteriorno prema vrhu desne orbite. Sustavna intravenska terapija visokim dozama kortikosteroida primijenjena je kroz 3 uzastopna dana te je nastavljena primjena oralnih kortikosteroida prema shemi postupnog snižavanja doze. Nakon terapije nastupila je regresija simptoma, a kontrolni MR mozga pojačan kontrastom pokazao je značajnu regresiju upalne lezije u području desnog kavernoznog sinusa, čime je potvrđena učinkovitost lije-čenja. Ovaj prikaz slučaja pokazuje da je opsežna dijagnostička obrada nužna prije postavljanja dijagnoze THS-a i primjene terapije kako bi se isključili alternativni poremećaji. Bolesnici za koje se sumnja da imaju THS zahtijevaju pažljivu neurodijagnostičku procjenu, odgovarajući terapijski pristup i praćenje ishoda liječenja