Bolničke infekcije urinarnog traktaposlije kateterizacije pacijenata u Općoj bolnici Dubrovnik Nosocomial infections of the urinary tract after catheterization of patients at the General Hospital Dubrovnik

Uvod: Kateterizacijamokraćnog sustava u početku je izvođena uporabom šupljihdrvenih cjevčica i palminog lišća. Danas se urinarni kateteri izrađuju od fleksibilnih lako sterilizirajućih materijala.Bolničke infekcije vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika u bolničkom režimu liječenja. Usporedo s razvojem materijala za izradu urinarnih katetera povećavala se i njihova uporaba, ali i incidencija infekcija mokraćnog sustava. Bilježenje, analiza i upotreba podataka o infekcijama važan su dio planiranja mjera kojima možemo utjecati na prevenciju, ali i na što učinkovitije liječenje već nastalih infekcija, i to posebice zbog potrebe kontinuiranog smanjenja direktnih i indirektnih troškova liječenja. Metode: Retrospektivno deskriptivno istraživanje. Istraživanje je provedeno u Općoj bolnici Dubrovnik u vremenu od 2011. do 2015. godine. Uključni su kriteriji bili, i to: ukupan broj bolesnika te onih kod kojih je učinjena kateterizacija mokraćnog mjehura; pacijenti s mikrobiološkom analizom verificiranim postojanje infekcija urotrakta, podatci o broju dana bolničkog liječenja, bolnički odjel, u razmatranje je uvršteno pet bolničkih odjela, verificirano postojanje antibiograma pretrage urina. U istraživanom razdoblju iznalazi se da je bolnički liječeno 10615 bolesnika, a uključne kriterije zadovoljavaju 204 bolesnika. Rezultati: Ukupni broj infekcija uzrokovan kateterizacijom mokraćnog sustava iznosio je 1,9%, s najvećom incidencijom u starosnoj dobi većoj od 65 godina [77,45%]. U odnosu na incidenciju, uzročnici infekcije mokračnog sustava bili su, i to: Pseudomonas (22,05%), Klebsiella (19,11%), Enterococcus (15,58%), Escherichia (15,58%) Enterobacter (8,33%). U odnosu na spol, značajno je niža pojavnost kod ženske populacije[54,42%], u odnosu na do danas publicirane rezultate. Značajno je niska pojavnost infekcija uzrokovanih zlatnim stafilokokom [1;0,49%]. Zastupljenost po spolovima u znatnoj je mjeri odstupala od očekivanih rezultata. Literaturni navodi usmjeravaju na očekivanje značajno višeg postotka žena sa IMS-u povezanim s kateterizacijom, u rasponu od 75–80%, ovisno o izvoru. U muškoj populaciji infekcija mokraćnog sutava zabilježena je u obimu od 45,58%. Zaključak: Prevalencija verificiranih infekcija mokraćnog sustava koje su uzrokovane kateterizacijom ne razlikuje se značajno od do danas publiciranih rezultata učinjenih studija. Međutim, iznalazi se značajno veća incidencija infekcije mokraćnog sustava u bolesnika muške populacije u odnosu na publicirane rezultate sličnih studija. Stoga se iznalazi potreba za dodatnom analizom pojavnosti infekcija mokraćnog trakta uzrokovanih kateterizacijom, u kojoj bi trebalo usporediti prevalenciju infekcije u odnosu na pojavnost po svakom pojedinom bolničkom odjelu i to u ovisnosti o sveukupnom broju hospitaliziranih pacijenata i verificiranih dijagnoza. Visoka incidencija infekcije kod bolesnika muške po-pulacije nije kompatibilna s dosad publiciranim rezultatima, te navedeno može biti značajan čimbenik u daljnjoj evaluaciji točnosti podataka informatičkog sustava Opće bolnice Dubrovnik i za provođenje budućih istraživanja