Ispitivala se poželjnost za standardnim oblikom nekih kategorija naglasnih oblika u kojima se kodificirana i uporabna norma ne slažu uvijek. Procjenitelji, studenti fonetike i govorni profesionalci (N=45), procjenjivali su stupanj poželjnosti 63 para izografnih heterofona u slučajnom redoslijedu, primjerice imenica tipa časopis, nekih genitivnih i lokativnih oblika, europeizama na -or. -izam, posude ni ca na -ija. -er itd. Također se ispitivao odnos prema neutralizaciji sporoga i brzoga naglaska (jezik - jezik). Pokazalo se da nisu prihvatljivi u želji za standardom naglasni oblici tipa bez dinara, u govcVu, u oblaku, za djccu, jednostavan, neboder, televizija, indikator, dok ne postoji opreka u želji za standardnim oblikom između brzoga i ...