THE IMPORTANCE OF BALNEOREHABILITATION FOR HEALTH TOURISM

Svjetska zdravstvena organizacija je opredijelila rehabilitaciju kao aktivan proces namijenjen osposobljavanju ljudi sa smanjenim mogućnostima i ograničenjima u sudjelovanju. Rehabilitacija je kompleksan interdisciplinarni proces u kojem osobe s različitim stanjima, poslije ozljeda ili bolesti postižu najveći mogući stupanj samostalnog funkcioniranja unutar uže i šire društvene okoline. Rehabilitacija se dijeli na ranu, daljnju, kasnu i obnavljajuću, a obzirom na organizaciju zdravstvenog sistema moguće ju je izvoditi na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Lječilišno liječenje u Republici Sloveniji je uređeno Zakonom (»Zakon o zdravstvenem varstvu in zdravstvenem zavarovanju«) i Pravilima (»Pravila obveznega zdravstvenega zavarovanja«). Osigurano je u primjeru da omogućuje ispunjavanje barem jednog od nabrojanih uvjeta: značajno poboljšanje zdravstvenog stanja, povratak funkcionalnih i radnih sposobnosti, sprječavanje napredovanja bolesti ili pogoršanja zdravstvenog stanja za duže vrijeme, smanjenje učestalosti bolovanja (odsutnosti s posla) ili bolničkog liječenja. Liječilišno liječenje koje nije neposredan nastavak bolničkog liječenja moguće je obaviti stacionarno ili ambulantno. Balneorehabilitacija s hidroterapijom jedna je od najčešćih vrsta liječenja bolesnika s kroničnom nezloćudnom boli. Plivanje udružuje kineziološke i balneološke učinke (dinamičko gibanje – plivanje i specifične učinke ljekovite vode). Dinamički učinak plivanja je sa balneološkog vidika važan zbog kinezioterapijskih i kinezioprofilaktičnih učinaka. Slovenija obiluje bogatim nalazištima termalnih i termomineralnih voda. Naše najstarije organizirano lječilište u Rogaškoj Slatini seže u 1665. godinu kad su slatinsku vodu proglasili ljekovitom, mada arheološka istraživanja dokazuju korištenje ljekovite vode još u rimskim vremenima. Prvi zakon o ustanavljanju rehabilitacijskih centara u Sloveniji datira iz 1968. godine kad su se ustanovile i lječilišne ustanove sa rehabilitacijskim posteljama i kad su opredijelili prve standarde kvalitete u pojedinim lječilištima. Danas je rehabilitacija nadišla okvire, odnosno zidove zdravstvenih ustanova i prerasla u dobrodošlog doživotnog suputnika zdravstveno osvješćenog i odgovornog pojedinca. Lječilišne općine su 2014. godine sudjelovale razmjerno visokim udjelom turističkih noćenja u državi – 31,9%. Suvremena balneorehabilitacija poseže na područje lječilišnog turizma koje predstavlja najuspješniji segment slovenske turističke ponude. Izvanredne prirodne danosti s lječililišnim čimbenicima predstavljaju slovenskim lječilištima važnu prednost na osnovu koje su razvila specifičnu ponudu s kvalitetnim, bogatim i tržno zanimljivim turističkim proizvodom kojim se natječu na širem europskom tržištu. U članku smo ispostavili samo pojedine standardne pristupe i nabrojali suvremene dijagnostičke i terapijske metode unutra cjelovite balneorehabilitacije. Uvjeti za normalnu pokretljivost su normalan opseg pokretljivosti zglobova, mišićna moč, ustrajnost i usklađenost pokreta. U primjeru smetnji pokretljivosti poštujemo sljedeći red u sastavljanju terapijskih vježbi, isprva povećamo opseg pokreta, na to uključimo vježbe mišićne moći i ustrajnosti, kinezioterapijski program nadograđujemo vježbama koordinacije i brzine izvođenja pokreta odnosno tjelesne aktivnosti. Tjelesne vježbe imaju dokazane brojne pozitivne učinke na kosti, kralježnične pločice, zglobnu hrskavicu i mišiće. Tjelesna aktivnost poboljšava i raspoloženje, povoljno utječe na depresiju, samoocjenjivanje i ponašanje na radnome mjestu, što je posljedica povećane aktivnosti adrenalina i lučenja neurotransmitora (serotonina, noradrenalina i dopamina). Hidroterapija, posebice u sklopu balneoterapije, korisno utječe na stanje zglobova zbog izvođenja vježbi u vodi koja u razdoblju rane rehabilitacije omogućuje izvođenje vježbi u rasterećenju (suspenziji), a u naprednijem stadiju i vježbi jačanja mišićne moći, poboljšava koordinaciju, podstiče disanje, krvni optok i metabolizam te ima pozitivan psihički učinak. Smanjenje boli u vodi je moguća posljedica učinkovanja hidrostatskog pritiska na tijelo i učinka topline na živčane okrajke kao i poradi mišićne relaksacije. Toplo ljekovito blato podiže razinu beta-endorfina u plazmi čime se obrazlaže analgetički i antispastički učinak balneoterapije. Brojne bolesti, u koje ubrajamo i sindrom bolnih križa, su psihosomatskog izvora. Na ovu skupinu bolesti snažno utiče psihički i socijalni status pojedinca kao i kvaliteta života. Uspjeh hidroterapije u prirodnim lječilištima je najvjerovatnije rezultat kombiniranog djelovanja nekih specifičnih zdravstvenih čimbenika i nespecifičnih čimbenika kao što su promjena okoline, rasterećenje i mogućnost razonode, što je u skoro idealnom obliku omogućeno u lječilištima i njihovoj neposrednoj okolini. Fizikalna i rehabilitacijska medicina predstavlja neizostavni dio lječilišne ponude za sve upućune odlukom nacionalnog zdravstvenog fonda kao i bolesnika koji sami plaćaju lječilišno liječenje i rehabilitaciju te sve one koji u okviru lječilišnog turizma žele spojiti ugodno sa zdravstveno korisnim. Ta medicinska struka je najdjelotvornija ukoliko se poštuju indikacije i kontraindikacije za (balneo)rehabilitaciju i izvodi interdisciplinarnim pristupom timova koje vode specijalisti fizikalne i rehabilitacijske medicine.Prispevek obravnava vlogo fizikalne in rehabilitacijske medicine pri obravnavi bolnikov v zdraviliščih ter doktrinarne in klinične temelje za balneorehabilitacijo v slovenskih zdraviliščih. Prikazan je kratek zgodovinski oris balneorehabilitacije v Sloveniji. Predstavljeni so sodobni vidiki načrtovanja in spremljanja medicinske rehabilitacije in kriteriji za napotitev v zdraviliško zdravljenje. Izpostavljene so aktualne težave pri napotitvi bolnikov na medicinsko rehabilitacijo in potrebe po triaži. Opisan je pomen celostne obravnave v zdraviliškem zdravljenju in pomen balneorehabilitacije za zdravstveni turizem. Predstavljene so tudi posamezne standardne in novejše diagnostične in terapevtske rehabilitacijske metode.The article deals with the role of physical and rehabilitation medicine in treating patients in health resorts. In addition, it focuses on doctrinal and clinical foundation for balneorehabilitation at Slovene health resorts. The article features a short historical overview of balneorehabilitation in Slovenia. Modern planning aspects and monitoring of medical rehabilitation as well as criteria for thermal cure referrals are also presented. Current issues dealing with patient referral to medical rehabilitation are also emphasized in this paper. Furthermore, the author describes the importance of integrated approaches within health resorts and rehabilitation with balneorehabilitation for health tourism. The author also discusses standard as well as novel diagnostic and therapeutic rehabilitation methods