THE FIRST CONFERENCE OF LICENCED FORESTRY AND WOOD TECHNOLOGY ENGINEERS

RIJEČ UREDNIŠTVAU godini velikih šumarskih obljetnica jedna od mlađih šumarska institucija u Republici Hrvatskoj, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, sredinom listopada obilježila je 10 godina svoga postojanja organizacijom Prve konferencije ovlaštenih inženjera i drvne tehnologije. Trebalo je proteći puno desetljeće da se dogodi okupljanje ovlaštenih inženjera, a sama zbivanja na konferenciji pokazala su koliko je bilo potrebno i ranije organiziranje takvog skupa.Više o samoj konferenciji možete pročitati na internetskoj stranici Komore, ali i u tekstu na stranicama ovoga broja Šumarskog lista. Zbog toga je naglasak u Riječi Uredništva na postavljenoj dijagnozi sadašnjeg stanja Komore s pitanjima za budućnost koja su postavili predsjednik Komore prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky i predsjednik Razreda inženjera šumarstva prof. dr. sc. Tiboro Pentek u prezentaciji “HKIŠDT – kako dalje?” Nakon prvog desetljeća djelovanja Komore nekako se podrazumijeva kao osnovno pitanje da li je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije ispunila očekivanja iskazana prilikom osnutka. Vjerojatno nitko nije mogao slutiti da će omjer dva strukovna razreda, koji su u Skupštini Komore jednako zastupljeni, biti tako nesrazmjeran po broju ovlaštenih inženjera s 30 puta većom zastupljenosti ovlaštenih inženjera šumarstva prema inženjerima drvne tehnologije. Sljedeće pitanje je pečat ovlaštenoga inženjera, njegovo korištenje i na kraju potreba. Da li se uvođenjem pečata bez dovoljne prepoznatljivosti u praksi zaštitila struka, što je svakako bila nakana prilikom osnutka Komore. Često se spominju pravila struke, ali da li ih imamo i jesu li ona definirana nekim smjernicama, bilo je još jedno postavljeno pitanje. Neusklađenost različitih zakona (o šumama i gradnji), kao i nedorečenost ili nejasnost pojedinih zakonskih odredbi (samoizrada), neprepoznatljivost magistra / inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, provođenje stručnih usavršavanja i ishodi učenja, način polaganja stručnog ispita, licenciranje izvoditelja, kontrola izvođenja radova na terenu, nevidljivost struke (inženjeri i tehničari) u šumi kod licenciranih izvoditelja te sudjelovanje ovlaštenih inženjera uglavnom iz jedne tvrtke u povjerenstvima, niz je pitanja koja postoje godinama, a čijim bi se rješavanjem unaprijedilo stanje u sektoru i opravdala očekivanja zamišljena osnivanjem Komore.Ovlasti Komore jednako se odnose na sve ovlaštene inženjere zaposlene u državnom i privatnom sektoru, kao što i Zakon o šumama te drugi zakonski i podzakonski akti jednako tretiraju šume, bez obzira na vrstu vlasništva. Usprkos tomu, sveukupno stanje privatnih šuma nije bilo poraznije nego u posljednje vrijeme. Ovdje je očito izostala zaštita šume kao resursa i općeg dobra, a što je trebalo biti poboljšano i reguliranjem šumarske profesije.Općeniti zaključak konferencije je da su temeljito pripremljeni okrugli stolovi, cjelodnevni boravak na jednom mjestu i glad struke za sučeljavanjem stavova, pokazali kako ovaj način stručnog usavršavanja ima svoju kvalitetu i prednost pred kraćim, u prosjeku jednosatnim, predavanjima kao najčešćem obliku stručnog usavršavanja. Naravno da to zahtijeva mnogo više financijskih i ljudskih resursa i iste nije moguće često organizirati, ali u razdobljima od dvije do tri godine svakako bi trebalo.Vrijeme provedeno u neformalnom druženju i polemiziranju o sektorskim temama također je doprinijelo uspjehu konferencije. Vrijednost konferencije je što se na jednom mjestu mogu susresti ovlašteni inženjeri iz raznih institucija i na raznim položajima u struci te svatko dati viđenje iz svoga kuta. Problemi koji se javljaju u operativi tako se bolje sagledavaju. Izneseno na konferenciji dobra je podloga za zajedničko promišljanje brojnih članova Komore u smjeru poboljšanja zakonske regulative i njegove provedbe u praksi. Sudjelovanje sudionika konferencije u raspravi ukazuje da je potrebno aktivnije uključivanje svih članova Komore u njen rad u svrhu rješavanja aktualnih problema koji se pojavljuju na terenu, što je bio i zaključak u izlaganju predsjednika Komore prof. dr. sc. Tomislava Poršinskog.Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije čestitamo desetogodišnjicu rada i želimo ubuduće još uspješnije djelovanje na zaštiti struke.Svim članovima Hrvatskoga šumarskog društva, kao i čitateljima Šumarskog lista sretni božićni i novogodišnji blagdani, uz puno dobrih osobnih i poslovnih ostvarenja u novoj 2017. godini.UredništvoEDITORIALIn the year of great forestry anniversaries, one of the newer forestry institutions in the Republic of Croatia, the Croatian Chamber of Forestry and Wood Technology Engineers, marked the 10th anniversary of its existence in mid October by organizing the First Conference of Licensed Forestry and Wood Technology Engineers. An entire decade had to elapse before licensed engineers got together, and the events at the conference clearly showed that such a gathering should have been organized much earlier.You can read more on the conference itself on the Chamber website and in the text on the pages of this issue of Forestry Journal. The Editorial will focus on the diagnosis of the current state of the Chamber and on questions concerning the future. These questions were raised by Professor Tomislav Poršinsky, PhD, Chamber President, and Professor Tibor Pentek, PhD, President of the Department of Forestry Engineers, in their presentation “CCFWTE (Croatian Chamber of Forestry and Wood Technology Engineers) – what next?” The first decade of the Chamber’s activity naturally asks the basic question of whether the Croatian Chamber of Forestry and Wood Technology Engineers fulfilled the expectations set at its foundation. Probably nobody could then foresee that the ratio between the two professional classes, which are equally represented in the Chamber Assembly, would be so disproportionate in terms of the number of licensed engineers. According to the ratio, licensed forestry engineers are 30 times more represented in relation to wood technology engineers.The next question concerns the signet of the licensed engineer, its use and, finally, the need for it. Has the introduction of the signet without any recognizable features protected the profession in practice, which was the intention at the foundation of the Chamber? The rules of the profession are often mentioned; one of the questions asked was whether we have them and whether they are defined by some guidelines. The discordance of different laws (on forests and construction), as well as the ambiguous and undefined nature of certain legal provisions (“do-it-yourself” system), the indistinctness of the master /engineer of urban forestry, nature conservation and environment degree, the organisation of special training and learning outcomes, ways of taking professional exams, licensing the executors, field work control, the invisibility of the profession (engineers and technicians) in forests with licensed work performers and the participation of licensed engineers coming from mainly one company in commissions are issues that have been acute for years, and whose solution would advance the sector and justify the expectations set at the foundation of the Chamber.The jurisdiction of the Chamber equally relates to all licences engineers employed in the state and private sector, in the same way in which the Forest Law and other legal and by-legal acts equally treat forests regardless of ownership type. Despite this, however, the overall condition of private forests has never been worse than in recent times. Evidently, protection of forests as a resource and good of general benefit has been lacking, and this should be rectified by the regulation of the forestry profession.The general conclusion of the conference was that the meticulously prepared round tables, the whole-day stay in one place and the desire of the profession to exchange opinions, showed that this way of professional training has its quality and advantage over shorter, one-hour lectures, which are the most common form of professional training. True, the former requires much more financial and human resources and for this reason such conferences cannot be organized more often, but holding one in two or three years is absolutely necessary.The success of the conference was further enhanced by the time spent in informal socializing and discussions on sector topics. One of the most valid features of the conference was that it provided an opportunity for licensed engineers from different institutions and in different positions to get together in one place and give opinions from their standpoints. In general, this helps to better understand problems occurring in the field. The views expressed at the conference provide a solid basis for joint action of numerous members of the Chamber geared towards improving legal regulations and implementing them in practice. The participation of conference attendees in discussions showed that all Chamber members should be more actively involved in the work of the Chamber for the purpose of solving current problems in the field, which was also the conclusion of the Chamber President, Professor Tomislav Poršinski, PhD.We congratulate the Croatian Chamber of Licensed Forestry and Wood Technology Engineers on their tenth anniversary and we wish them success in future promulgation of the profession.To all members of the Croatian Forestry Association and to the readers of Forestry Journal we wish Merry Christmas and Happy New Year, with all the success in personal and business achievements in the year 2017.Editorial Boar