Pannonianism in the interliterary position

Rad istražuje povezanost predela i pesničkog stvaranja na primeru mađarske književnosti u Vojvodini. Teorijska elaboracija u radu koristi se semantičkim poljem pojma panonizam kako su ga definirali Sanja Jukić i Goran Rem u dvotomnom izdanju pod naslovom Panonizam hrvatskoga pjesništva I.–II. Ova studija proširuje panonistički pristup te, imajući u vidu teoriju Sanje Jukić i Gorana Rema, prikazuje jedan mogući način interpretacije vojvođanske mađarske književnosti u kojoj predeo i odnos lirskog Ja prema predelu, kao i kritička recepcija pejzažnog pesništva, zauzimaju toliko značajnu ulogu da bi se na osnovu nje mogla ispisati istorija literature ovog podneblja.The paper explores the connection between landscape and poetic creation on the example of Hungarian poetry in Vojvodina. The theoretical elaboration in this paper uses the semantic field of the term panonism as defined by Sanja Jukic and Goran Rem in their Panonism of Croatian poetry I-II. This paper expands this Pannonianistic reading and presents a potential reading for the Hungarian poetry written in Vojvodina, in which the landscape, the relation between the lyric self and the landscape, and the critical reception of landscape poetry have such an important role that they would make possible the writing of a history of this regional landscape unit