Fitoremedijacijski potencijal divljih biljnih vrsta koje rastu na zemljištu kontaminiranom teškim metalima

Phytoremediation is an emerging technology that employs higher plants to cleanup contaminated environments, including metal-polluted soils. Because it produces a biomass rich in extracted toxic metals, further treatment of this biomass is necessary. The aim of our study was to assess the five-year potential of the following native wild plants to produce biomass and remove heavy metals from a polluted site: poplar (Populus ssp.), ailanthus (Ailanthus glandulosa L.), false acacia (Robinia pseudoacacia L.), ragweed (Artemisia artemisiifolia L.), and mullein (Verbascum thapsus L). Average soil contamination with Pb, Cd, Zn, Cu, Ni, Cr, and As in the root zone was 22,948.6 mg kg-1, 865.4 mg kg-1, 85,301.7 mg kg-1, 3,193.3 mg kg-1, 50.7 mg kg-1, 41.7 mg kg-1,and 617.9 mg kg-1, respectively. We measured moisture and ash content, concentrations of Pb, Cd, Zn, Cu, Ni, Cr, and As in the above-ground parts of the plants and in ash produced by combustion of the plants, plus gross calorific values. The plants\u27 phytoextraction and phytostabilisation potential was evaluated based on their bioconcentration factor (BCF) and translocation factor (TF). Mullein was identified as a hyperaccumulator for Cd. It also showed a higher gross calorific value (19,735 kJ kg-1) than ragweed (16,469 kJ kg-1).The results of this study suggest that mullein has a great potential for phytoextraction and for biomass generation, and that ragweed could be an effective tool of phytostabilisation.Fitoremedijacija je tehnologija kojom se pomoću biljaka zemljišta čiste od zagađivala, uključujući metale. S obzirom na to da se stvara biomasa bogata ekstrahiranim toksičnim metalima, potrebno ju je dodatno obraditi. Cilj ovoga petogodišnjeg istraživanja bio je procijeniti potencijal sljedećih divljih biljnih vrsta za proizvodnju biomase i za uklanjanje teških metala iz zagađenog zemljišta: topole (Populus ssp.), pajasena (Ailanthus glandulosa L.), bagrema (Robinia pseudoacacia L.), ambrozije (Artemisia artemisiifolia L.) i divizme (Verbascum thapsus L.). Prosječno onečišćenje zemljišta olovom, kadmijem, cinkom, bakrom, niklom i kromom te arsenom u zoni korijena bilo je 22.948,6 mg kg-1, 865,4 mg kg-1, 85.301,7 mg kg-1, 3.193,3 mg kg-1, 50,7 mg kg-1 i 41,7 mg kg-1 te 617,9 mg kg-1. Također su izmjereni sadržaj vlage i pepela nastalog paljenjem biljaka, sadržaj Pb, Cd, Zn, Cu, Ni, Cr i As u nadzemnim dijelovima biljaka i njihovu pepelu te bruto toplotna vrijednost. Fitoekstrakcijski i fitostabilizacijski potencijal utvrđen je za divizmu i ambroziju na temelju faktora biokoncentracije (BCF) i faktora translokacije (TF). Divizma se je pokazala kao hiperakumulator kadmija, a pokazala je i veću gornju toplotnu moć (19.735 kJ kg-1) u odnosu na ambroziju (16.469 kJ kg-1). Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da divizma ima potencijala za fitoekstrakciju i za proizvodnju biomase, a da ambrozija može biti djelotvorna u remedijaciji zemljišta fitostabilizacijom