Je li Globalno izvješće o konkurentnosti prava mjera makro-konkurentnosti

The purpose of this paper is to research the effect of abandoning the assumption of long-term time horizon in terms of reliability of the Global Competitiveness Report (GCR) findings. In order to achieve this goal we will compare the GCR findings with the findings of a composite index of competitiveness, named 6 BIC (Basic Indicators of Competitiveness). We have developed this index on the theoretical basis provided by Krugman, Fagerbergs, Scott, Lodge, Aiginger and others. Economists are aware that any theoretical conception, including the GCR, relies on a number of assumptions and postulations. If some of those have been under scrutiny, then the whole construction and its findings would lose their credibility. One of the most significant assumptions rooted in the Global Competitiveness Report is its longevity. In the long-term, the change in productivity level through price competitiveness certainly brings out a change in outcome competitiveness level. However, the effects in short-to-middle term are not certain. Our findings show that there is a whole range of countries whose national competitiveness is either under-estimated by the GCR (for example Russia, Turkey, Estonia, Moldova) or overvalued (Finland, Ireland, Iceland, Portugal, Spain) in short-to-middle term. The basic conclusion from the obtained results of the research is that the GCR does not provide sufficiently good view of the current competitiveness of the countries, and that this indicator needs to be extended also with other competitiveness indicators, such as those selected in our paper.Cilj ovoga rada je istražiti može li se značajnije utjecati na pouzdanost nalaza Globalnog izvješća konkurentnosti (GCR) napuštanjem pretpostavke o dugoročnom vremenskom horizontu. Da bi se postigao ovaj cilj uspoređuju se nalazi GCR-a s nalazima koje smo dobili korištenjem kompozitnog indeksa konkurentnosti, nazvanog 6 BIC (Bazičnih indikatora konkurentnosti). Ovaj pokazatelj razvijen je oslanjajući se na teoretske osnove koje su utemeljili Krugman, Fagerberg, Scott, Lodge, Aiginger i drugi. Ekonomisti su svjesni da je svaka ekonomska konstrukcija, uključujući i Globalni indeks konkurentnosti temeljena na nizu pretpostavki i postulata. Ako se neka od tih pretpostavki relativizira tada i rezultati do kojih se dolazi korištenjem ove teoretske konstrukcije gube na snazi. Jedna od važnijih pretpostavki koja se nalazi u osnovi Globalnog izvješća o konkurentnosti je dugi rok. U dugom roku, rast produktivnosti svakako vodi prema poboljšanju konkurentnosti. Međutim u kratkom i srednjem roku taj utjecaj nije tako izvjestan. Rezultati do kojih se došlo pokazuju da postoji čitav niz zemalja čiji položaj ili je podcijenjen (Rusija, Turska, Estonija, Moldavija i druge) ili precijenjen (Finska, Irska, Island, Portugal, Španjolska i druge) po GCR-u u kratkom do srednjeg roka. Temeljni zaključak dobivenih rezultata istraživanja je da GIK ne pruža dovoljno dobru sliku tekuće konkurentnosti te da ovaj pokazatelj treba biti dopunjen drugim pokazateljima konkurentnosti, kao što su ovi korišteni u radu