Članak polazi od Nietzscheovog stava da kulturalni koncept Europe ne uključuje cijelu geografsku Europu, nego samo one nacije i nacionalne manjine koje imaju zajedničku prošlost u Grčkoj, Rimu, judaizmu i kršćanstvu. Između brojnih toponima koji reprezentiraju takav koncept, a koji su svi unutar mediteranskog civilizacijskog i kulturnog kruga, za predmet svoje analize izabrao sam Atenu i Rim. Cilj mi je pokazati da u Europi koja, prema Nietzscheovom mišljenju, hoće postati jedno, ti gradovi reprezentiraju klasične ideale kojima Europa teži, ali i proturječja koja leže u njenom temelju. Prema Nietzscheu, postoje dvije Atene i dva Rima. Klasičnu Atenu simbolizira Periklo, a njeno propadanje Platon. Analogno tome, klasični Rim simbolizira Juli...
Osnovna su pitanja ovog teksta sljedeća: Koliko je filozofija prakse sama podlegla okvirima u kojima...
Martin Heidegger, poznat kao mislilac bitka, ne ističe se nekom temeljnijom studijom posvećenoj arhi...
Pojam nova fenomenologija autor razmatra tako što počinje od teze da nas povijest fenomenologije uči...
Članak polazi od Nietzscheovog stava da kulturalni koncept Europe ne uključuje cijelu geografsku Eur...
Filozofija povijesti u svojoj osnovi sadrži tezu da ljudska povijest ima svoj smisao, početak i kraj...
Demokracija kao pučka vladavina, od svojega nastanka i praktičke provedbe u antičkoj Grčkoj, pa do s...
Mediteranska misao Alberta Camusa i egzistencijalistički roman Antuna Šoljana pokazuju sličnosti na ...
Rad počiva na stavu da je pojam ‘imperijalizma’ moguće korisno primijeniti i na pretkapitalistička d...
Budući da je Giambattista Vico bio jedan od prvih filozofa povijesti koji je pisao o usponu i propas...
Čak je i u prošlom stoljeću bilo neobično da jedan isusovac namijeni neko svoje djelo »onima koji lj...
Theodor Adorno razvio je teoriju mimezisa kao jedan od stupova svoje kritičke teorije društva i (izo...
Pojam ‘okulocentrizam’ razmatramo polazeći od činjenice da je spoznaja u zapadnoj civilizaciji određ...
Ljudski se mozak polako otvara znanstvenoj spoznaji. Novi uvidi u način rada ovog vrhunski sofistici...
Ideja revolucije je, shodno prilikama koje su oblikovale društveni život tijekom 19. i 20. stoljeća,...
Mediteransko nasljeđe kulture, filozofije, povijesti i umjetnosti nepregledan je univerzum procesa, ...
Osnovna su pitanja ovog teksta sljedeća: Koliko je filozofija prakse sama podlegla okvirima u kojima...
Martin Heidegger, poznat kao mislilac bitka, ne ističe se nekom temeljnijom studijom posvećenoj arhi...
Pojam nova fenomenologija autor razmatra tako što počinje od teze da nas povijest fenomenologije uči...
Članak polazi od Nietzscheovog stava da kulturalni koncept Europe ne uključuje cijelu geografsku Eur...
Filozofija povijesti u svojoj osnovi sadrži tezu da ljudska povijest ima svoj smisao, početak i kraj...
Demokracija kao pučka vladavina, od svojega nastanka i praktičke provedbe u antičkoj Grčkoj, pa do s...
Mediteranska misao Alberta Camusa i egzistencijalistički roman Antuna Šoljana pokazuju sličnosti na ...
Rad počiva na stavu da je pojam ‘imperijalizma’ moguće korisno primijeniti i na pretkapitalistička d...
Budući da je Giambattista Vico bio jedan od prvih filozofa povijesti koji je pisao o usponu i propas...
Čak je i u prošlom stoljeću bilo neobično da jedan isusovac namijeni neko svoje djelo »onima koji lj...
Theodor Adorno razvio je teoriju mimezisa kao jedan od stupova svoje kritičke teorije društva i (izo...
Pojam ‘okulocentrizam’ razmatramo polazeći od činjenice da je spoznaja u zapadnoj civilizaciji određ...
Ljudski se mozak polako otvara znanstvenoj spoznaji. Novi uvidi u način rada ovog vrhunski sofistici...
Ideja revolucije je, shodno prilikama koje su oblikovale društveni život tijekom 19. i 20. stoljeća,...
Mediteransko nasljeđe kulture, filozofije, povijesti i umjetnosti nepregledan je univerzum procesa, ...
Osnovna su pitanja ovog teksta sljedeća: Koliko je filozofija prakse sama podlegla okvirima u kojima...
Martin Heidegger, poznat kao mislilac bitka, ne ističe se nekom temeljnijom studijom posvećenoj arhi...
Pojam nova fenomenologija autor razmatra tako što počinje od teze da nas povijest fenomenologije uči...