Characteristics of Sociological Works

Znanstvena produkcija uvijek je odraz dominirajuće znanstvene klime i znanstvenih utjecaja koji vladaju određenom sredinom. Znanost ne djeluje neovisno i samostalno već je pod jačim ili slabijim utjecajem političkog sistema i općeg stupnja razvijenosti nekog društva. Elemenat političkog utjecaja snažniji je u totalitarnim sistemima pa je i njihov utjecaj na znanstvenu produkciju pogubniji za razvoj posebno društvenih znanosti. Objavljeni znanstveni radovi u tri jugoslavenska sociološka časopisa predmet su strukturalne analize koju provodimo u ovom radu za razdoblje 1972-1987. g. Definirane su dvije grupe karakteristika koje određuju znanstvenu usmjerenost sociološkog rada. Prvo, to je tematska usmjerenost rada (opća sociologija, posebne sociologije ili interdisciplinarni rad) a drugo, tip sociološkog rada (teorijski, istraživački i metodološki rad). Osim usmjerenosti rada analiziraju se i kvalitativna obilježja različitih tipova socioloških radova. Ovi podaci ukazuju na stupanj razvijenost i smjer u kojem se sociologija u Jugoslaviji razvija pod utjecajem društveno-političke klime. Analiza nekih socijalnih obilježja autora znanstvenih radova signalizira o utjecaju koji organizacija ima na znanstvenu produkciju, ali i o utjecaju različitih sredina u Jugoslaviji na znanstvenu produkciju. Ovaj rad pokazuje da u strukturi socioloških radova nema promjena u vremenu. Postoji stalna apsolutna dominacija teorijskih radova i to jednog tipa teorijskog rada, što upućuje na visoku uniformnost ovakove teorijske produkcije, ali i na upitnu aplikabilnost tih radova za istraživanja. Istraživačkih radova ima znamo manje i nižeg su znanstveno spoznajnog dometa. Možemo primijetiti da postoje ustvari dvije paralelne sociologije; teorijska i istraživačka, među kojima nema dodira i očekivanog nužnog prožimanja. Te dvije sociologije se visoko toleriraju (nema nikakvih polemika među njima o upitnosti jedne ili druge), i visoko se ignoriraju (ne upotrebljavaju međusobna dostignuća i rezultate). Indikator relativno niskog stupnja znanstvene razvijenosti jugoslavenske sociologije je izostanak konzistentne preskripcije u opremanju zfianstvenih radova i mala prisutnost koautorskih radova. Posljedice ovakovog razvoja i stanja za sociologiju kao znanost su pogubne. Ukoliko nema prožimanja teorije i empirije što je osnovni smisao svake znanosti pa i sociologije, onda nema uvjeta za daljnji znanstveni razvoj.Scientific production has always reflected the dominant scientific atmosphere and scientific influences which prevail over a certain environment. Science does not function independently and autonomously but is exposed to a stronger or weaker influence of the political system and the society’s general stage od development. The element of political influence is more powerful in totalitarian systems thus making their influence upon scientific production also more perilous for the development of social sciences in particular. The scientific works published in three Yugoslav sociological reviews are the subject of a structural analysis which is being carried out in this paper for the period 1972 to 1987. Two groups of characteristics determining scientific orientation of sociological work have been defined. First, it is the thematic orientation of the work (general sociology, special sociologies or interdisciplinary work) and second, it is the type of sociological work (theoretical research and methodological work). In addition to the works orientation analysed are also the qualitative features of different types of sociological works. The data indicate the stage of development and the direction in which sociology in Yugoslavia is developing under the influence of the socio-political atmosphere. This work shows that within the structure of sociological works there are no changes in time. A continuous absolute domination of theoretical works exists, namely of one type of theoretical work which indicates high uniformity of such theoretical production, but also its questionable applicability to research. Research work is much scantier and it has a smaller scientific-cognitive range. It may be noted that in fact two parallel sociologies exist; a theoretical and a research sociology, among which there is no contact and expected necessary interaction. Those two sociologies tolerate each other very well (there are no polemics among them questioning one or the other) and they very much ignore each other (they do not make use of mutual achievements and results). The indicator of a relatively low stage of scientific development of Yugoslav sociology is the lack of consistent prescription in equipping scientific works and a rare presence of co-author works. The consequences of such development and of the position of sociology as science are perilous. Without the interaction of theory and empirics which is the principal purpose of each science, including sociology, then the conditions for further scientific development do not exist