Theoretical and Methodological Disputes in Approach of Problem of Religious Conversion

U članku se konstatira kako u hrvatskoj sociologiji religije do sada nije bilo relevantnih istraživanja problema religijske konverzije. Međutim, zbog sve veće prisutnosti malih vjerskih zajednica različitih provenijencija pretpostavlja se kako će u Hrvatskoj porasti broj konvertita, što će morati uzeti u obzir buduća socio-religijska istraživanja. Gledajući općenito, mogu se izdvojiti dva glavna pristupa u istraživanju religijske konverzije. Prvi pristup, koji se oslanjao na tradicionalni biblijski opis preobraćenja Sv. Pavla na putu za Damask i koji je nastao u okviru sekulanzacijske teorije, shvaćao je konverziju kao dramatičan i trenutačan čin, u kojem su presudnu ulogu imale izvanjske okolnosti, pa i nadnaravne sile. Drugi pristup oslanja se na rezultate brojnih istraživanja i naglašava kako je konverzija kraći ili duži proces u kojega osoba ulazi svjesno i svojevoljno. Potkrepu ovom pristupu daje više teorija, među kojima su istaknute teorija deprivacije, teorija uloga i teorija društvene mreže. U članku je dat kritički osvrt na svojevremeno vrlo popularnu teoriju pranja mozga, koja je naglašavala kako se u procesu konverzije koriste tehnike pranja mozga, kojima se potpuno može izmijeniti svjetonazor i svijest osobe, a čije su posljedice ireverzibilne. Međutim, istraživanja su demantirala nazočnost tehnika pranja mozga, što su često zloupotrebljavali tzv. antikultistički pokreti u procesu deprogramiranja. Kao teorijski zanimljiva i metodološki upotrebljiva u članku je istaknuta Lofland-Skonovdova tipologija, koja razlikuje šest modela konverzije i koja bi se, uz određene nadopune i izmjene, mogla primijeniti u istraživanju religijske konverzije u Hrvatskoj.In this article author points that in Croatian sociology of religion has not been relevant research concerning religious conversion. However, because of greater presence of new religious movements, sects and denominations it is supposed that number of converts will significantly raise in Croatia. Future sociological researches should take this fact in consideration. Generally, there are two main approaches in study of religious conversion. First is based on traditional Biblical transcription of St. Paulus conversion on the road to Damascus, which is developed within secularisation theory. This approach described conversion as dramatic and momentary act caused by outer circumstances and even by supernatural forces. Second approach is founded on results of numerous empirical researches and emphasises that conversion is shorter or longer process in which person enters deliberately and by free will. Arguments for this approach can be find in several theories: deprivation theory, role theory and social network theoiy. In the article critical review is given on earlier very popular brainwashing theoiy. This theory emphasises that brainwashing techniques could completely change person’s worldview and which are irreversible. However, empirical researches has not proved completely existence of brainwashing techniques, which was frequently abused by anti-cult movements in process of deprogramming. As theoretically interesting and methodologically valuable Lofland-Skonovd’s typology is explained in this article. It differs 6 models of conversion which, under some corrections, could be applied in future research of religious conversion in Croatia