Kasnoantička Dalmacija i Panonija u Kasiodorovim Variae

As the title suggests, the present paper offers an analysis of selected letters from Cassiodorus’ Variae, which are important for late antique history of Dalmatia and Pannonia. The study is intended to be twofold: on the one part, it examines the information that can be derived from the letters about both provinces’ political, administrative, economic, social and ethnic picture in the time of Ostrogothic rule over the Eastern Adriatic and Middle Danube regions; on the other part, it explores literary and political contexts and underlying ideologies that are present in the selected letters.Članak donosi historiografsku analizu Kasiodorovih Variae kao izvora za kasnoantičku povijest Dalmacije i Panonije, pokrajina kojima su Ostrogoti vladali četrdesetak godina, otprilike od sredine 490-ih do sredine 530-ih godina. Povijesni podaci o Dalmaciji i Panoniji koji se mogu izlučiti iz odabranih pisama analiziraju se s obzirom na to što nude u vezi s političkim, upravnim, gospodarskim, društvenim i etničkim prilikama u obje pokrajine tijekom prva tri desetljeća šestog stoljeća koja se znatnim dijelom poklapaju s početkom Justinijanovog doba. Ondje gdje je prikladno ti se podaci sravnjuju s onim što se može doznati iz drugih dostupnih izvora, kako pisanih, tako i arheoloških. Na drugoj razini, analiza uključuje raščlambu narativnih elemenata, intelektualnih i političkih konteksta te ideoloških koncepcija i implikacija koje tvore i definiraju odabrana pisma kao i proizlaze iz njih. Variae mogu mnogo toga ponuditi i kao spremnica povijesnih podataka korisnih za utemeljeni uvid u život Panonije i Dalmacije pod ostrogotskom vladavinom u prvoj polovini šestoga stoljeća i kao literarno svjedočanstvo o tome kako se regija mogla doimati vanjskim promatračima. Pisma sadrže i elemente političke ideologije ostrogotskih kraljeva prenesene u lokalni kontekst, koji se mogu koristiti kako bi se definiralo mjestu koje su pokrajine zauzimale u posredovanju te ideologije. Pisma ukazuju da je pokrajinska uprava Dalmacije i Panonije tijekom ostrogotskog razdoblja bila složena i dobro diferencirana. Tvorili su je vojni i civilni dužnosnici s jasno razlučivim funkcijama. Kasnorimski pokrajinski sustav je uvelike bio zadržan, ali su uvedene i administrativne inovacije, od kojih je najistaknutija stvaranje provincijske komitive koja je objedinila najvišu vojnu i civilnu vlast u pokrajini, što jasno ukazuje na militarizirani karakter ostrogotskog sustava vlasti. Osim comites provinciae, zasvjedočen je bar jedan lokalni comes Gothorum na, kako se čini, municipalnoj razini, vojni comes civitatis, i to vjerojatno Siscije. Daljnje promjene koje su uvele osttrogotske vlasti bilo je spajanje Savije i Dalmacije u jednu upravnu cjelinu pod istim provincijskim komesom, kao i stvaranje zasebne komitive za otoke Krk i Cres u Kvarnerskom zaljevu, koja je, kako se čini, imala civilni karakter, a nije bila vojnopomorska oblast kako se obično misli. Istovremeno, čini se da su Savija i Dalmacija zadržale vlastite samostalne nadležnosti i odvojene civilne rimske namjesnike sa sudskim i fiskalnim ovlastima nad rimskim stanovništvom. Rimski namjesnik možda je postojao i u Sirmijskoj Panoniji. Važno je napomenuti da se čini kako je pravilno administrativno ime pokrajine Savije u ostrogotskom razdoblju glasilo Suavia, zbog, kako se misli, znatne lokalne nazočnosti Sveva. Zahvaljujući Variae moguće je do određenog stupnja rekonstruirati i gospodarske prilike u Dalmaciji i Panoniji u šestom stoljeću. Problemu s utjerivanjem poreza u pokrajinama posvećeno je mnogo pozornosti, osobito u vezi sa Savijom i Dalmacijom, ali se na to ne smije gledati kao na bitno drugačiju situaciju nego u kasno rimsko doba. Međutim, uzimajući u obzir da je rimski pokrajinski sustav praktično prestao postojati u južnoj Panoniji u 430-im godinama, to pokazuje kako je proces ponovnog privikavanja lokalnog stanovništva na nekadašnje stanje bio spor i težak, te nailazio na otpor. Ovo svjedoči i o činjenici da je u pokrajinama ponovno uveden i održavan sofisticirani rimski sustav oporezivanja, što je bio izvanredan uspjeh. Osim toga, čini se da je Dalmacija doživjela stanovitu razinu blagostanja, jer se navodi obveza na porez na promet siliquaticum, što bi svakako upućivalo na razvijene komercijalne aktivnosti. Štoviše, ostrogotske su vlasti prikazane i kao naročito zainteresirane za oživljavanje pokrajinskog rudarstva, što je, čini se, imalo određenog uspjeha jer su arheološka istraživanja pružila dokaz da je bar jedno rudarsko postrojenje u današnjoj sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini bilo operativno pod istočnorimskom vladavinom koja je uslijedila. Pisma pružaju i dovoljno poučan uvid u temeljne strukture pokrajinskog društva u Dalmaciji i Panoniji, koje je zadržalo obilježja kasnorimskog društva, a pokazuju i da se održao municipalni sustav s defensores i curiales. Bilo je i novih skupina koje su zastupale kategorije označene kao capillati i barbari antiqui. Potonje je i etnokulturna oznaka, a smatra se kako se odnosi na svevske stanovnike Savije. I uz to, moguće je da je to bila opća oznaka za razne druge nerimske skupine koje su živjele u pokrajini, izuzevši Gote. Variae jasno potvrđuju prisutnost gotskog stanovništva u pokrajini, zacijelo uglavnom u pokrajinskim prijestolnicama. S obzirom na to da je obraćanje barbarima i Rimljanima naseljenima u Sirmijskoj Panoniji jedino takvo u Variae, može se smatrati naznakom da su nerimski stanovnici činili znatan dio ukupnog pokrajinskog stanovništva. S druge strane, čini se da Dalmacija nije imala velik broj nerimskog stanovništva, uključujući u to i Gote. Nadalje, ostrogotske vlasti su prikazane da aktivno utječu na etničku sliku preseljenjem i prihvaćanjem barbarskih skupina na ostrogotski teritorij. Čini se da je ovo područje imalo vidno mjesto u političkoj ideologiji istočnogotskih vlasti kao sporna oblast između Istočnog i Zapadnog Rimskog Carstva. Osim toga, Sirmijska Panonija je posebno istaknuta kao “bivše sjedište Gota,ˮ opaska koja možda odražava Teoderikov osjećaj posebne vezanosti za pokrajinu koja je u prošlosti već bila pod vlašću Gota, štoviše vjerojatno pod neposrednom kontrolom samog Teoderika. Slika pokrajina koja izvire iz Variae je dvojaka. S jedne strane, pokrajine su prikazane da stoje pod pritiskom raznih problema. To posebno vrijedi za Saviju koja je predstavljena kao pod opsadom različitih vrsta nedjela, u kojima je naizgled udjela imala čitava pokrajinska društvena i upravna struktura. S druge strane, neminovno proizlazi i dojam o neprestanim pokušajima i brizi središnje vlasti da se osiguraju uređeni uvjeti života i poštovanje zakona, civilitas. U skladu s time moguće je pisma razumjeti i kao posredovanje jasne poruke da su južnopanonske i dalmatinske pokrajine, usprkos ponekad vrlo nepovoljnim okolnostima, bile sačuvane za romanitas zahvaljujući gotskoj kraljevskoj vlasti te sposobnim i pouzdanim dvorskim i državnih rimskim službenicima