Rad opisuje odnos grkokatoličkog biskupa Ilije Hranilovića i biskupa Josipa J. Strossmayera pri čemu se jasno nazire da je biskup Hranilović u svom kratkom biskupovanju (1882.-1889.), isprva bojažljivo, a zatim sve hrabrije počeo podržavati političku, te vjersku misiju i misao biskupa Strossmayera - o jedinstvu crkava i jačanju pozicija hrvatskog i ostalih slavenskih naroda unutar Austro-Ugarske Monarhije, kojom su tada vladale bečke i budimpeštanske elite. Postao je dakle vrlo brzo jedan od “Strossmayerovih ljudi.” Također se donose prijepisi šest pisama sačuvanih u Strossmayerovoj ostavštini u arhivu HAZU biskupa Hranilovića Strossmayeru, te jedno pismo Strossmayera generalu Petru Hraniloviću, rođaku biskupa Ilije Hranilovića, u kojem Str...