Uloga obrazovanja u primjeni identiteta regije

Industrijalizacija je među ostalim donijela i potrebu za obrazovanjem kao potrebu za obrazovanom radnom snagom. Na tragu prve i druge industrijske revolucije stvoreni su temelji zaživljavanju gospodarstva znanja u trećoj industrijskoj revoluciji. Uz gospodarstvo znanja razvija se i društvo znanja. Dok gospodarstvo znanja povezuje znanje, obrazovanje, inovacije i gospodarstvo te se prepoznaje kao gospodarstvo koje znanje iskorištava u proizvodnji i komercijalizaciji, društvo znanja se prepoznaje kroz ljudske potencijale (znanje ljudi, njihove mogućnosti, zdravlje ljudi...) kao neopipljivi kapital. Društvo znanja je znanje pretvorilo u svoj ključni resurs. Fizički je kapital u uzmaku pred simboličkim te se izvor bogatstva nacija sve više traži u sustavu obrazovanja i istraživanja.Sve te promjene imale su učinak i u regiji Slavonije i Baranje. Njezina nekadašnja socio-profesionalna struktura stanovništva se promijenila, struktura djelatnosti također. Odnos prema obrazovanju kako mladih tako i odraslih, kroz doškolovanje, dobio je pozitivnu konotaciju. Obrazovanje je postalo egzistencijalna potreba koju takvom shvaćaju i sami studenti, što pokazuje istraživanje provedeno u siječnju 2013. na osječkom Sveučilištu. Zbog spomenutih promjena može se ustvrditi da je obrazovanje postalo važan činitelj u izgradnji (i promjeni) identiteta regije