Prilog revalorizaciji baštine, obnovi i razvoju Bukovice

U ovom radu Bukovica se opisuje kao geografski prostor i mikroregija odnosno dio Dalmatinske zagore između Karinskog mora (zaljeva) na zapadu, Velebita i Like na sjeveru, rijeke Krke na istoku i Ravnih kotara na jugu. Prostor Bukovice poznat je po kraškom reljefu, velikim podvelebitskim brdima, kamenu i kućama građenim od kamena i pokrivenih kamenim pločama, oskudnom obradivom zemljištu, važnim povijesnim zbivanjima, mnogim arheološkim lokalitetima i važnim geostrateškim točkama, kao što su gradovi Obrovac i Knin te prijevoj Plančenik između Bribirskih Mostina, Ostrovice i Đevrsaka. U društveno-političkom životu Bukovica je poznata po suradnji, toleranciji i koegzistenciji, ali i po velikim sukobima naroda, najčešće zbog pogrešnih politika, ekonomskih interesa ili radi očuvanja nacionalnih i religijskih identiteta. Jednako tako i po tome što je vjekovima bila, i do danas ostala, nerazvijen kraj. U vrijeme rata 1991. – 1995., a posebno na njegovu završetku, tj. nakon bijega i masovnog egzodusa srpskoga civilnog stanovništva u vrijeme Oluje iz 1995. godine, Bukovica je doživjela ekonomski i demografski slom i postala polupust kraj. Na njezinom je prostoru nekoliko općina, odnosno jedinica lokalne samouprave – gradovi Obrovac, Knin, Benkovac i Skradin te općine Jasenice, Ervenik i Kistanje. Unatoč naporima lokalnih vlasti u Obrovcu, Kninu, Benkovcu, Erveniku i Kistanjama, koje obnavljaju ili grade objekte infrastrukture (vodovodnu mrežu, ceste, škole, poduzetničke zone, itd.), Bukovica kao cjelina još nema pokreta- ča reindustrijalizacije i demografske obnove. Obnova i ubrzani razvoj Bukovice ne mogu se ostvariti pomoću sada dominantne neoliberalne politike koja zapostavlja uravnoteženi razvoj regija te istovremeno državna poduzeća, banke i domaće resurse rasprodaje ili daje u koncesiju domaćim ili stranim kapitalistima. Drugačiji odnos prema regionalnoj politici, prema srpskom pitanju u RH te prema Bukovici i sličnim regijama, politička je pretpostavka izrade plana reindustrijalizacije i demografske obnove Bukovice i Hrvatske u cjelini. U tekstu se predlaže i zagovara izrada nove koncepcije i novog programa demografskog i industrijskog razvoja Bukovice u okviru (kao dio) reindustrijalizacije i demografske obnove cijele Hrvatske. Nova koncepcija i plan razvoja Bukovice mogu i trebaju biti urađeni na razini suradnje gradskih, općinskih i županijskih vlasti, s jedne, te središnje državne vlasti, s druge strane. Pri tome poduzetništvo i privredne aktivnosti u poljoprivredi i turizmu ove mikroregije treba povezivati s razvojem velikih gradova, prije svega Zadra, Biograda i Šibenika, kojima je Bukovica prirodno zaleđe i prostor za moguću proizvodnju ekološki čiste hrane i razvoj seoskog turizma