Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar

Kultura sjećanja kao prepoznati termin u historiografiji i ostalim društveno-humanističkim znanostima spada u fenomene dvadesetog stoljeća, a definirana je radom brojnih teoretičara, poput Halbwachsa, Nore, Assmanna, Hobsbawma i drugih. Kontekstualizacija službenog sjećanja izazvana je prije svega raskidom tradicionalnih veza s prošlošću i potrebom izgradnje suvremenog društva u smjeru postmodernističke misli i strukturalizma te uspostavljanja službene komunikacije sadašnjosti s nestalim svijetom. Kako, općenito govoreći, upotreba prošlosti predstavlja ogledalo političke kulture, na način da kako se sjećamo i čega se sjećamo prilično pouzdano iskazuje i naše prioritetne političke vrijednosti, u radu će se analizirati odnos službenog Grada Šibenika prema vlastitom povijesnom nasljeđu, prije svega kroz odnos prema antifašističkoj borbi i simboličkom liku Rade Končara te prema Nikoli Tomasseu. Aktualno viđenje Končara i Tomassea bit će posebno zanimljivo u svjetlu recentnog ulaska Republike Hrvatske u EU, u prvom redu uvažavajući europsko antifašističko i multikulturalno nasljeđe