Sretno dijete – zdravo dijete

Porukom „sretno dijete – zdravo dijete i zdravo dijete – sretno dijete“ zaključen je 15. simpozij pedijatara u Skradu, na kojem je između ostalog za zdravlje djece rečeno: „Više od 60, manje od 120 minuta“. Čega? Športskih aktivnosti više od 60 minuta na dan, a sjedenja pred ekranima računala i TV-a manje od 120 minuta. Ako je tako u vašim obiteljima, tada vodite vodite brigu o zdravlju djece i svojih obitelji. Roditelj je dobar uzor djeci i njihova potpora, uz stručne preporuke i vođenje zdravstvenih djelatnika te uz potporu škole dovodi do pozitivnog pomaka krivulje zdravlja kod djece i mladih. Skrad je bio domaćin 15. jubilarnog simpozija pedijatara Hrvatske. Nakon folklornog nastupa Skračke djece stotinjak hrvatskih pedijatara pozdravila je donačelnica Natali Ribić, zaželjevši svima ugodan boravak u Skradu i plodan rad tijekom simpozija u korist djece. Potom je skup pozdravila i predsjednica pedijatrijskog društva Đurđa Španović, rekavši kako u Hrvatskoj ima više od 277 pedijatrijskih timova koji brinu o dječjem zdravlju. Dr. Josip Grgurić je potom “prolistao” povijest skradskih simpozija i što su oni donijeli hrvatskoj pedijatriji, posebno u preventivnom djelovanju na zdravlje djece. U ovogodišnju temu “Salutogeneza u promociji zdravlja” uvela je pedijatre dr. Gordana Pavleković, rekavši kako od rane mladosti treba osposobljavati čovjeka da kontrolira svoje zdravlje i da prevenira sve rizike za pojavu bolesti. Imati nadzor nad svojim zdravljem bit je salutogeneze, jer biti zdrav ovisi i o sredini u kojoj živi, o čovjekovoj svijesti i snazi koju nosi u sebi te o razmišljanju i djelovanju o tome kako utjecati na zdravlje svaki dan. O granicama pedijatrije govorio je prof. dr. Josip Grgurić, jer pedijatrija je danas uvelike napredovala i svakim se danom nalazimo pred novim izazovima u radu na zdravlju djece i osobito adolescenata. Zajedničko djelovanje škole škole kao promicateljice zdravlja i zdravstvenih ustanova lakše se dolazi do dugoročnijeg pomaka. Njihovi pozitivni poticaji u promicanju zdravog života su vrlo značajni, jer društvo danas sve teže utječe na pozitivan izbor djece, osobito adolescenata. Škola ima ulogu drugog ili trećeg roditelja i izuzetno je važna u očuvanju zdravlja mlade populacije. O dojenju i poboljšanju zdravlja kao elementu za zdraviji život govorila je dr. Anita Pavičić. O zdravlju srca i o tome što utječe da ono bude zdravije, o tome kako minimizirati stresne reakcije i smanjiti rizike bolesti srca govorila je dr. Maja Batinica. Dr. Marija Rakovac je govorila o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u promociji tjelesnih aktivnosti u djece i mladih. Preporučila je što kvalitetnije bavljenje športom do 20. godine života, i to barem 60 minuta na dan umjerene do žustre aktivnosti, a da one sjedeće budu svedene na manje od dva sata na dan. Dr. Marija Hegeduš-Jungvirth i med. sestra Viktorija Bušić predstavile su primjenu standardnih krivulja rasta SZO-a u hrvatskim vrtićima, što one znače za današnju dječju populaciju. Uz to su promovirale zdravu prehranu za vrtićku i osnovnoškolsku dob, koja utječe na svekolik razvoj djece. U popodnevnom dijelu pedijatri su saslušali predavanja dr. Alenke Gagro o razvijanju otpornosti tijela i optimalne imunosti, imunološkom sustavu tijela koji je danas sve više tema zdravstvenih skupova. Može li se on poboljšati i razviti i do koje granice. Zašto netko ima razvijen imunosustav a netko ga nema. Dr. Goran Tešović govorio je o procijepljenosti djece koja je važan čimbenik u očuvanju zdravlja, jer su cijepljenjem nestale mnoge dječje bolesti, dok je prof. Renata Miljević-Riđički naglasila kako je djetetova otpornost u sučeljavanju s teškoćama u životu i društvu na neki način obrnuto proporcionalna. Manje teškoće u životu veća otpornost, više teškoća manja otpornost...je li to točno? Reakcije na teškoće su različite i prvenstveno ovise o osobnim čimbenicima osobe i okoline, pripadnosti skupini i reakciji na stres. Ako se od mladosti priprema na prepreke koje donosi život, dijete će biti otpornije na vanjske utjecaje, a isto tako ako živi u dobroj, zdravoj obitelji i sredini. O tome ima li bioloških čimbenika koji utječu na otpornost govorio je dr. Jovančević, rekavši kako oni ovise o zdravlju obitelji i sredine u kojima djeca žive. U raspravi su se pedijatri osvrnuli na životne situacije u koje djeca i mladi ljudi ulaze, s porukom kako, bez obzira na životne poteškoće, treba misliti pozitivno i ići dalje. Potom su otišli u SRC Skradska draga na popodnevno druženje uz šetnju prema Periću i Kavranovoj stijeni, skradskim vidikovcima