Potencijalni utjecaj Zajedničke poljoprivredne politike na hrvatski mljekarski sektor - rezultati modela

Milk in terms of production value has the second biggest share in Croatian agricultural sector in 2013 (CBS, 2014). It could be speculated that after the abolition of quotas in the European Union, the declining trend in domestic production will continue and that exposure to free European market will significantly affect the competitiveness of domestic production. The aim of this paper is to analyse the prospects of Croatian dairy industry (sector) under certain conditions of the EU Common Agricultural Policy (CAP) and to present projections simulated with the help of partial equilibrium model AGMEMOD. The main model inputs are policy and macroeconomic variables, supply-use balances of agro-food products and producer prices. The Baseline projections has shown that in 2025 in line with the CAP implementation there might be a decrease of dairy cows number by 33 %, the raw milk price by 14 % and the collected cow’s milk amount by 13 % compared to the five-year average of 2008-2012. The positive effect was noted in productivity, according to the simulation, with an increase by 25 %, which consequently may lead to increased deliveries to dairies for about 17 %. Therefore preliminary results show that accounting for milk processing the dairy sector in Croatia might obtain a favourable situation by 2025. Taking into account the EU market situation, there is an opportunity to increase milk processing given the current level of prices in the EU market and global markets, and taking into account the abolition of milk quotas. Also, the results suggest, according to the experience of other states, that the utilization of funds of 1st and 2nd pillar of the CAP (utilization measures across projects) in order to improve the production structure and efficiency will play an important role.Mlijeko je proizvod koji u kontekstu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje udjelom zauzima drugo mjesto (DZS, 2013). Očekuje se da će se nakon ukidanja kvota u Europskoj uniji, trend smanjenja domaće proizvodnje nastaviti i da će izloženost slobodnom europskom tržištu znatno utjecati na konkurentnost domaće proizvodnje. Cilj rada je analizirati perspektivu hrvatske mliječne industrije (sektora) pod određenim uvjetima politike unutar Europske unije te predstaviti projekcije simulirane uz pomoć ekonometrijskog AGMEMOD modela parcijalne ravnoteže. Ulazni podaci modela su političke i makroekonomske varijable, proizvodno potrošne bilance proizvoda, proizvođačke cijene te udio masti i bjelančevina u mliječnim proizvodima. Polazni scenarij (primjena Zajedničke poljoprivredne politike od 2013.) pokazao je da će se do 2025. godine smanjiti broj mliječnih krava (za 33 %), cijena sirovog mlijeka (za 14 %) i količina prikupljenog kravljeg mlijeka (za 13 %) u odnosu na četverogodišnji prosjek 2008/2012. Prema simulaciji, pozitivan efekt zabilježen je u produktivnosti, s povećanjem od 25 %, što posljedično može dovesti do povećanja isporuke mljekarama za oko 17 %. Preliminarni rezultati Polaznog scenarija pokazuju povoljnu situaciju za hrvatski mljekarski sektor do 2025. godine u skladu s prilikama na tržištu EU, s mogućnošću povećanja proizvodnje obzirom na sadašnju razinu cijena na tržištu EU i svjetskim tržištima, uzimajući u obzir ukidanje mliječnih kvota. Također, rezultati navode na zaključak, prema iskustvima drugih članica, da će iskorištenje sredstava I. i II. stupa ZPP-a (iskorištavanja mjera preko projekata) u smislu poboljšanja proizvodnje, strukture i učinkovitost igrati najvažniju ulogu