RESEARCH ON THE PREPAREDNESS OF STUDENTS OF SECONDARY TRADE; COMMERCIAL AND ADMINISTRATION SCHOOLS FOR FUTHER EDUCATION AT RELATED UNIVERSITIES

Cilj je rada ustvrditi jesu li polaznici četverogodišnjih strukovnih škola koji se obrazuju po programima za područje ekonomije, trgovine i poslovne administracije bolje pripremljeni za upis srodnih fakulteta, koji znače nastavak njihove obrazovne vertikale, od učenika ostalih strukovnih škola, pa i gimnazijalaca, koji se obrazuju po drugačijim programima hrvatskoga jezika. Autor je među učenicima četvrtih razreda ekonomskih i upravnih škola proveo istraživanje u obliku testa koji uključuje gradivo hrvatskoga jezika i književnosti koje je uobičajeno na klasifiKacijskim ispitima na ekonomskim i pravnim fakultetima. Nastojao je istražiti prilagođenost nastavnoga gradiva i uopće nastave u tim školskim smjerovima nastavku školovanja na srodnim fakultetima. Za usporedbu je predvidio kontrolne skupine. Istraživanjem je pokušao ustanoviti razinu pripremljenosti za upis na srodne fakultete učenika ekonomskoga i upravnoga smjera te gimnazijalaca i učenika tehničkih škola koji se obrazuju po drugačijim programima hrvatskoga jezika. Najviše su prosječnih bodova po učeniku postigli gimnazijalci. Autor smatra da je to i očekivano s obzirom na nastavni plan i program hrvatskih gimnazija, osobito na predviđeni broj sati nastave hrvatskoga jezika te zaključuje da je gradivo hrvatskoga jezika u gimnazijama izrazito bolja osnova u pripremi učenika za nastavak studija na ekonomskim i pravnim fakultetima negoli je imaju polaznici četverogodišnjih strukovnih škola koji se obrazuju po programima za područje ekonomije, trgovine i poslovne administracije te da bi se i o tom trebalo razmišljati tijekom određenja obrazovne vertikale. Analizirajući rezultate kontrolne skupine učenika tehničke škole, zaključuje se da ni u odnosu na ostale strukovne škole nisu učenici koji se obrazuju po programima za područje ekonomije, trgovine i poslovne administracije u izrazitoj prednosti tijekom upisa na fakultete koji znače nastavak njihove obrazovne vertikale. Autor posebno ističe negativne rezultate do kojih je došao istražujući poznavanje hrvatskoga jezika i književnosti u navedenim razredima. U oba je kontrolna razreda distribucija riješenih zadataka iz hrvatskoga jezika i književnosti gotovo podjednaka, oko 50%, dok je u razredima za izobrazbu stručnjaka iz područja ekonomije, trgovine i poslovne administracije izrazito više riješenih zadataka iz književnosti, što svakako nije dobro s obzirom na njihove izrazite komunikacijske potrebe u svagdašnjim radnim zadacima, a što upućuje na zapostavljanje jezične komponente u nastavi.The aim of this paper is to determine whether students attending four-year vocational schools of trade economics and business administration are better prepared for admission to related universities, which is a further step in their educational vertical, than students of other vocational schools including grammar school students, who are taught different programmes of the Croatian language. The author conducted research among the pupils of the fourth grades of commercial and administrative schools in the form of a test which included testing the knowledge of the Croatian language and literature and which was in fact an entrance examination for the faculty of economics and law. The intention was to explore the suitability of the teaching materials and teaching of Croatian in general in these schools for further education at related universities. Control groups were predicted for comparison. The research tried to establish the level of preparedness of the students for the enrolment in related universities. On average, the highest score was achieved by grammar school students. The author thinks this was expected taking into account the curriculum of the Croatian language taught in grammar schools, especially the number of teaching hours. The author therefore concludes that teaching of Croatian in grammar schools provides a better basis for the preparation for further education at the faculty of economics and law than that in four-year vocational schools, where the emphasis is placed on the programmes covering the filds of economics, trade and business administration. This should be taken into consideration when creating the educational vertical. When analysing the results of the control group of technical school students it can be concluded that neither in relation to the other vocational schools do the students educated in the areas of economy, trade and business administration have a great advantage at university enrolment. The author especially points out the negative results obtained when exploring the knowledge of the Croatian language and literature in the above-mentioned classes. In both control classes the distribution of solved tasks of the Croatianlanguage and literature was almost equal, about 50%, while in the classes educating experts in economy, trade and business administration the most solved tasks were from literature, which is not good, given the exceptional communication skills they need for their job, which points to the neglect of language competence in teaching