U ovom radu autorica donosi prijevod dedikacije (posvete) koja se nalazi u lijevom gornjem uglu zemljovida Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. godine. Sadržajno se ova posveta dade podijeliti u šest cjelina, koje redom obrađuju sljedeće teme: 1) posveta u užem smislu, zahvala zagrebačkom biskupu Martinu Borkoviću, knezu Nikoli Erdodiju i Hrvatskom saboru 2) razlozi koji su naveh Glavača da izradi ovaj zemljovid: druge zemlje imaju već vjerno sastavljene zemljovide, kritike na račun prethodnika i suvremenika 3) kako je, iz kojih izvora i prema kojim kriterijima Glavač unosio sjedišta župa na zemljovid 4) toponimi 5) način izrade zemljovida i čin objavljivanja 6) kratko upozorenje korisnicima, tiskano u kurzivu. Jezično se ova posveta ne razl...
U ovome se radu razrađuje problem izgovaranja i pisanja fonema/grafema č, ć, dž i đ. Navedeni glasov...
Jedna od najstarijih pučkih škola u Hrvatskom primorju je ova u Senju. Nema pouzdanih podataka o tom...
Specifične smještajne tj. zemljopisne osobine, klima a naročito prirodna bogatstva pogodovali su nas...
U ovom radu autorica donosi prijevod dedikacije (posvete) koja se nalazi u lijevom gornjem uglu zeml...
U lapidariju Povijesnog muzeja Hrvatske u Zagrebu nalazi se jedan od naljepših do danas sačuvanih fr...
U povijesti hrvatske književnosti i kulturne djelatnosti uopće Andriji Kačiću Miošiću i njegovoj Pis...
Studija raščlanjuje umjetničku strukturu XVII. stoljeća u slovenskoj književnosti. Riječ je, dakle, ...
Crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji zabilježena je u Siraču (Zirchu) u arhiđakonatu Svetačje od...
To je nacrt sintetičkoga prikaza književnosti u hrvatskom kulturnom prostoru od prijelaza iz 12. sto...
Sira hrvatska kulturna javnost još nije detaljnije upoznata s bogatom i raznovrsnom kajkavskom svjet...
Prva rečenica Vjerovanja apostolskog glasi: Vjerujem u Boga Oca, svemogućega, stvoritelja neba i zem...
Polazeći od čvrstih pozicija koje su uspostavljene postojećim endogenim teorijama o postanku i podri...
Nakon studija u Beču, Valjavec je prvo zaposlenje našao u Varaždinu (1855.) kao profesor na tamošnjo...
Neostilsko pročelje nekadašnje isusovačke Crkve sv. Katarine u Zagrebu, oblikovano nakon teških ošte...
Analizirajući izvješća o stanju crkvenih i političkih odnosa u Lici krajem 17. st., autor je istraži...
U ovome se radu razrađuje problem izgovaranja i pisanja fonema/grafema č, ć, dž i đ. Navedeni glasov...
Jedna od najstarijih pučkih škola u Hrvatskom primorju je ova u Senju. Nema pouzdanih podataka o tom...
Specifične smještajne tj. zemljopisne osobine, klima a naročito prirodna bogatstva pogodovali su nas...
U ovom radu autorica donosi prijevod dedikacije (posvete) koja se nalazi u lijevom gornjem uglu zeml...
U lapidariju Povijesnog muzeja Hrvatske u Zagrebu nalazi se jedan od naljepših do danas sačuvanih fr...
U povijesti hrvatske književnosti i kulturne djelatnosti uopće Andriji Kačiću Miošiću i njegovoj Pis...
Studija raščlanjuje umjetničku strukturu XVII. stoljeća u slovenskoj književnosti. Riječ je, dakle, ...
Crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji zabilježena je u Siraču (Zirchu) u arhiđakonatu Svetačje od...
To je nacrt sintetičkoga prikaza književnosti u hrvatskom kulturnom prostoru od prijelaza iz 12. sto...
Sira hrvatska kulturna javnost još nije detaljnije upoznata s bogatom i raznovrsnom kajkavskom svjet...
Prva rečenica Vjerovanja apostolskog glasi: Vjerujem u Boga Oca, svemogućega, stvoritelja neba i zem...
Polazeći od čvrstih pozicija koje su uspostavljene postojećim endogenim teorijama o postanku i podri...
Nakon studija u Beču, Valjavec je prvo zaposlenje našao u Varaždinu (1855.) kao profesor na tamošnjo...
Neostilsko pročelje nekadašnje isusovačke Crkve sv. Katarine u Zagrebu, oblikovano nakon teških ošte...
Analizirajući izvješća o stanju crkvenih i političkih odnosa u Lici krajem 17. st., autor je istraži...
U ovome se radu razrađuje problem izgovaranja i pisanja fonema/grafema č, ć, dž i đ. Navedeni glasov...
Jedna od najstarijih pučkih škola u Hrvatskom primorju je ova u Senju. Nema pouzdanih podataka o tom...
Specifične smještajne tj. zemljopisne osobine, klima a naročito prirodna bogatstva pogodovali su nas...