Decentralizacija u Francuskoj: jakobinska država između kontinuiteta i transformacije

France has traditionally been regarded as having one of the most centralised public administrations in the world. The consequences of decentralisation at the local level in France (départements, communes) are analysed and contrasted with the pursued reform objectives. After a brief review of the most important characteristics of the »tamed Jacobinism«, the motives, political debates, and expectations associated with the reforms and their major elements are extrapolated upon by concentrating on the second round of decentralisation, which began in 2003 (Acte II). The impacts and effects of decentralisation are scrutinised by distinguishing between operational results and far-reaching system effects. In order to reveal the former, it is asked if the objective of the French government, faire mieux avec moins (doing better with less), has been obtained. Exploring the latter, the changes in the system with regard to vertical power sharing, coordination practices between local and state actors, and actual decision-making in an intergovernmental setting are analysed.Za Francusku se tradicionalno smatra da ima jednu od najcentraliziranijih javnih uprava na svijetu. Analiziraju se posljedice decentralizacije na lokalnoj razini u Francuskoj (departmani, općine) te uspoređuju s ciljevima reforme. Nakon kratkog pregleda najvažnijih značajki »pripitomljenog jakobinizma«, izlažu se motivi, političke rasprave te očekivanja povezana s reformama i njihovim glavnim elementima, s naglaskom na drugi krug decentralizacije koji je započeo 2003. (Acte II). Analiziraju se učinci i posljedice decentralizacije činjenjem razlike između operativnih rezultata i dalekosežnijih sistemskih učinaka. Kako bi se učinilo prvo, postavlja se pitanje je li cilj francuske vlade učiniti više s manje sredstava (faire mieux avec moins) doista postignut. Pri analizi potonjeg, raščlanjuju se promjene u sustavu s obzirom na vertikalnu diobu vlasti, koordinacijsku praksu lokalnih i državnih aktera te na stvarni proces odlučivanja u okružju isprepletenosti različitih razina vlasti