Flandrija na putu prema državnoj reformi

Belgian constitution states that ‘Belgium is a federal state, composed of communities and regions’. This is the result of five state reforms (1970, 1980, 1988– 1989, 1993 and 2001). The political power of the country is divided among different partners: communities, regions and the federal state. The position of the nation-state has weakened as authority has been transferred downwards, to the regional level, and upwards, to the European Union. The five successive state reforms of the past have not yet resulted in a final satisfactory state architecture – the debates about the future form of the country are at the core of the political agenda in Belgium. The Flemish and the French-speaking communities have different opinions about how to organize the country. The history of state reform process has been analyzed briefly in the first part of this paper. The process of state reform also had consequences for the local authorities. Since 2001, the regions (Flanders and the Walloon Region) have been responsible for the organisation of local and provincial government. This resulted in a new framework for both of the local governments, in Flanders and in the Walloon Region. In Flanders, the discussion about the (re)organisation of the local level has continued until today. The relation between the local and the regional level is a point particular of interest. The new Flemish government that came into power in 2009 announced that it would carry out an ‘internal Flemish state reform’. Thereby the government considered a shift of competences between the different government levels, a reform of the municipal finances and the promotion of voluntary mergers between municipalities. Those initiatives are analysed and placed into a broader perspective. The analysis takes into account the questions of what the Flemish government is aiming at and why.Belgijski ustav definira da je »Belgija federalna država koja se sastoji od zajednica i regija«. To je rezultat pet reformi državnog ustroja (1970., 1980., 1988.–1989., 1993. i 2001.). Politička moć u državi podijeljena je između različitih partnera: između zajednica te između regija i federalne države. Položaj federacije je slabio usporedno s procesom prijenosa ovlasti naniže, prema regionalnoj razini, te prema naviše, prema Europskoj uniji. Reforme državnog ustroja još nisu rezultirale konačnom i zadovoljavajućom državnom strukturom – rasprave o budućem obliku zemlje su u središtu političkog zanimanja u Belgiji. Flamanska i francuska zajednica imaju različita mišljenja o tome kako bi država trebala biti ustrojena. U prvom dijelu rada ukratko se analizira povijest reforme državnog ustroja, koji je utjecao i na lokalne vlasti. Regije (Flandrija i Valonija) su od 2001. nadležne za organizaciju lokalne i provincijske razine vlasti, što je imalo za posljedicu stvaranje nove pravne regulacije lokalnih vlasti i u Flandriji i u Valoniji. U Flandriji se rasprava o re(organizaciji) lokalne razine vlasti nastavlja sve do danas. Odnos između lokalne i regionalne razine od posebnog je interesa. Nova flamanska vlada, koja je na vlasti od 2009., najavila je da će provesti »unutarnju flamansku državnu reformu«. To se odnosilo na prebacivanje nadležnosti između različitih razina vlasti, reformu lokalnih financija te promicanje dobrovoljnog spajanja lokalnih jedinica. Te se inicijativeu radu analiziraju i stavljaju u širu perspektivu. Analiza se bavi pitanjima što flamanska vlada želi postići i zašto