Doseljavanje hrvatskog stanovništva s područja Bosne, Hercegovine, Like i Dalmacije bio je dugotrajan proces. Uglavnom do sredine 18. stoljeća arhipelaški doseljenici su naselili ne samo rubna područja današnje NR Mađarske prema SR Hrvatskoj, već unekoliko i zapadna i južna područja današnje Mađarske. Doseljenici, uz pomoć svoga pučkog svećenstva, poglavito fratara, ostali su vjerni katoličanstvu ali i hrvatstvu. Došavši iz različitih krajeva, njegovali su i različite tradicije, posebno govor. Ta je činjenica otežavala njihovu integraciju pod jedinstvenim hrvatskim nacionalnim imenom. Procese takove integracije usporavao je i nedostatak domaće inteligencije koja bi se oduprla pritiscima asimilacijske politike kao svojevrsne konstante odnosa...