Danski jezik u doseljeničke djece – mnoštvo jezika

The study deals with immigrant pupils\u27 command of Danish word order. The respondents were 4th and 6th form Turkish, Pakistan and Yugoslav children receiving their education in or near Copenhagen. It starts from the problem, focussing on the variation in educational achievement among children of immigrant workers and refugees; in this connection, three hypotheses are put forward. In the next section, the method, some examples of elicitation material are provided, co¬vering the most frequent deviations in the immigrants\u27 Swedish and Danish word order. Under data, the example is described, and primary and background variables are provided. The statistical analysis included item- and multi-variate analyses. The results of the tests are outlined in table 1. No connection between, on the one hand, sex, age, school, and, on the other hand, command of word order, could be found. However, a correlation was exhibited, in varying degrees, between the occurrence of fully correct subtests and length of stay, nationality, and mother tongue respectively. Table 2 shows the percentage of pupils who answered all items in a given sentence type correctly. The respondents are divided into 3 groups of increasing command of word order. There follows a section containing the author\u27s discussion, with the findings of this research supporting only the first and third hypotheses behind it, which are summarized under a), b) and c). It is assumed that the cause of the grouping of pupils is the social and educational status of their parents, while it could not be assigned to either nationality or mother tongue. On the basis of this result, which is considered as the most important, in the final section, educational perspectives, pedagogical developmental work including bilingual education is proposed, starting from the pupils\u27 cultural and linguistic background.Ovo istraživanje bavi se poznavanjem reda riječi u danskom jeziku doseljeničke djece. Ispitanici su bili turski, pakistanski i jugoslavenski učenici 4. i 6. razreda, koji se školuju u Kopenhagenu ili okolici. Polazi se od problema, u središtu kojeg se nalazi raskorak u školskom uspjehu djece radnika doseljenika i izbjeglica u odnosu na domaću djecu. Slijedi pasus metoda, u kojem se iznose neki primjeri rečenica iz primijenjenog testa, sa najčešćim odstupanjima od uobičajenog reda riječi danskoga i švedskoga, što se opaža u doseljenika. Pasus podaci opisuje uzorak i iznosi primarne i pozadinske varijable. Statistička analiza sastojala se od »item« analize i multivarijantne analize. Rezultati testiranja iznijeti su u tablici 1. Nije ustanovljena veza između, s jedne strane, spola, dobi, škole i, s druge strane, poznavanja reda riječi. No pronađena je korelacija, u većoj ili manjoj mjeri, između čestote posve ispravnih podtestova naspram materinskog jezika. Tablica 2 pokazuje postotak učenika koji su ispravno riješili sve probleme u svim rečenicama. Ispitanici su rangirani u tri skupine (neuspješnih, srednje ili prosječno uspješnih i uspješnih) s obzirom na poznavanje reda riječi. U pasusu diskusija nalaze se rezultati istraživanja (sažeti kao a), b) i c), što potkrepljuje samo prvu i treću od tri hipoteze što su bile iznijete u prvom pasusu. Autor pretpostavlja da je uzorak provedenog rangiranja učenika socijalni i obrazovni status njihovih roditelja; ono se nije moglo pripisati njihovoj nacionalnosti ili materinskom jeziku. Na temelju ovoga nalaza, što ga autor smatra najvažnijim, u posljednjem pasusu, odgojne i obrazovne perspektive, predlaže se pedagoški rad koji uključuje dvojezično obrazovanje i polazi od kulturnih i jezičnih temelja doseljeničkih učenika