Circulation of Active Village Population

Cilj je ovog rada ukazati na neke od glavnih uzroka i posljedica redovite cirkulacije, odnosno komutiranja, aktivnog stanovništva sela u Jugoslaviji i svijetu. Uzroci komutiranja seoske radne snage mnogobrojni su i međusobno se isprepleću. To su, na primjer: privrženost zemlji i seoskoj zajednici, opredjeljenje za život u ruralnoj sredini i bavljenje poljoprivredom u slobodno vrijeme te osjećaj sigurnosti zbog dodatnih prihoda domaćinstvu (u zapadnoj Evropi i Jugoslaviji); ubrzana industrijalizacija s nedovoljnom urbanizacijom (osobito u pogledu stanovanja) i niske zarade iz nepoljoprivredne djelatnosti (u istočnoj i južnoj Evropi, kao i u Jugoslaviji); zemljoposjednički odnosi i pristup zemlji, nesigurnost ,i niske zarade iz zaposlenja izvan poljoprivrede, struktura urbane privrede, nejednaka ekspanzija kapitalizma praćena sektorskim, klasnim i prostornim nejednakostima (u zemljama u razvoju); stupanj razvoja prometne i prijevozne mreže i položaj sela u njoj, te tradicija, opći životni standard stanovništva na selu i u gradu, razina obrazovanja (u sredinama na različitoj razini socio-ekonomske i kulturne razvijenosti). Među negativnim posljedicama/učincima komutiranja za seoska područja ističu se: pojava ugara uz napuštanje isključivog bavljenja poljoprivredom, a time i smanjenje poljoprivredne proizvodnje, feminizacija i starenje stanovništva koje se isključivo bavi poljoprivredom; povećanje nejednakosti u raspodjeli dohotka unutar područja stalnog stanovanja komutanafa i između područja rada i stanovanja. Glavni pozitivni učinci/posljedice komutiranja seoske radne snage za područja stanovanja su na primjer: urbanizacija sela, širenje inovacija (osobito tehnoloških) u poljoprivredi i preobražaj poljoprivredne proizvodnje iz autarhične u onu za tržište uz povećanje produktivnosti ,i mehanizacije. Zbog navedenih i drugih razloga i uzroka je u mnogim zemljama razvijenog i svijeta u razvoju komutiranje aktivne radne snage postalo način života za mnoge stanovnike sela.The aim of this work is to present some of the main causes and consequences of regular circulation, i. e. commuting, of the active population in Yugoslavia and the world. The reasons why the rural labour force commutes are numerous and interwoven. For example they are: attachment to the land and rural comunity, determination for life in the rural environment and involvment in farming in free time and the feeling of security due to additional income for their household (in western Europe and Yugoslavia); fast industrialization with insufficient urbanization (particularly with regard to housing), and low wages in non-agricultural activities (in Eastern and Southern Europe, including Yugoslavia); land-owning relations and attitude to land, insecurity and low wages in non-agricultural occupations, the structure of the urban economy, uneven expansion of capitalism followed by sectoral, social and spacial inequalities (in developjng countries); the degree of development of traffic and transportation systems and position of the village in it, the general standard of living in the village and town, educational level and tradition (in environments of different levels of socio-economic and cultural development). Amongst the negative consequences/effects of commuting in rural areas the following are prominent: the practice of fallow with abandonment of exclusive engagement in agriculture, resulting in a decrease of agricultural production, feminization and aging of the population exclusively engaged in agriculture; growth of inequality in the distribution of income in the area of the commuter’s permanent residence and between the area of work and area of residence . The main positive effects/consequences of commuting of the rural labour force in the areas of residence are as follows: urbanization of the village, spreading of innovations (especially technological) in agriculture and transformation of agricultural production from autarchic to that of the market, accompanied by productivity and mechanization. Due to the above reasons commuting of an active labour force has become a way of life for many village inhabitants in developed and developing countries