Položaj poljoprivrednika i ostalih građana u odnosu na poljoprivredno zemljište uređivan je poslije II svjetskog rata u šest navrata i to propisima o agrarnoj reformi, o poljoprivrednom zemljišnom fondu društvenog vlasništva, ustavnim amandmanima te još nekim propisima. U njima se navodi načelo »zemlja onima koji je obrađuju«. Autor prikazuje provođenje toga načela prateći terminološke i sadržajne promjene termina: zemljoradnik — seljak — poljoprivrednik; njegov posjed; domaćinstvo; porodica, zadruga, odnosno porodična zadruga; radni ljudi koji se bave poljoprivrednom djelatnosti; vlasnici zemlje koji nisu zemljoradnici po glavnome zanimanju; radnici, pečalbari i iseljenici; grupe radnika i namještenika raznih poduzeća i ustanova; ostali gr...