U tekstu se na temelju izlaganja na znanstvenom skupu, najprije podsjeća da je područje Bukovice u korijenima hrvatske države i hrvatskog standardnog jezika, da zaslužuje istraživačku pažnju s obzirom na baštinu iz davnih vremena i bliže prošlosti, na etnografsku građu i usmene predaje još uvijek u opticaju. Autor zatim upozorava da je Ardalić, pomalo zaboravljen i od ustanova s kojima je surađivao, zaslužan za sakupljanje materijalne i nematerijalne baštine. Opisuje se ambijent i kontekst u kojem se Ardalić opismenio i činio zapise o Bukovici, te ističe važnost znanstvenog kolokvija u Kistanjama o Dalmaciji, Pokrčju i Bukovici u zapisima V. Ardalića. Posebno se navodi Ardalićevo zapažanje o međuvjerskim odnosima u Bukovici koje se može pro...