Zagreb ephemera – som aspects of peripheral urban culture documents

Cilj ovoga izlaganja je skrenuti pozornost na jednu od specifičnosti fonda zavičajne zbirke Zagrabiensia, kao posebne tematski zaokružene cjeline unutar Gradske knjižnice. S obzirom na činjenicu da zbirka prikuplja građu prema sadržajnom mjerilu vezanosti uz grad Zagreb, u njoj će se naći okupljena ne samo knjižna građa, nego i građa drugih vrsta koju je teško podvesti pod zajednički nazivnik, a koja je zastupljena također u fondovima drugih baštinskih ustanova (muzejskim i arhivskim). Ta “rubna” knjižnična građa, za koju knjižničarska struka uglavnom primjenjuje naziv “efemerna građa”, zadobiva sve veće značenje jer se radi o dokumentima dragocjenima za proučavanje najraznovrsnijih vidova kulturne baštine i dragocjenim izvorima za istraživanje manje poznatih i obrađenih vidova razvitka nekog područja. Također ćemo na primjerima iz Zagrabiensie nastojati razmotriti neke informacijsko-komunikacijske specifičnosti efemerne građe te njezino mjesto unutar transformacije medijskih svojstava tiska i najave novih medija. Ova iznova “otkrivena” građa sve više zadobiva na aktualnosti, osobito u sklopu digitalizacijskih projekata. Stoga, osim o tiskanoj efemernoj građi, govorimo i o digitalnoj. Ponovno oživljenu aktualnost takve građe i njezino značenje u kontekstu cjeline fond zbirke, kulturne povijesti grada te razvitka medija, prikazat ćemo na odabranim primjerima.The purpose of this paper is to draw attention to a particular feature of part of the the Zagrabiensia Collection fund, which constitutes a special thematic unit within the City Library. As the collection is made up of thematic material relating to the City of Zagreb, it contains not only book materials, but also other types of material for which it is difficult to find a common denominator, and which overlap with the collections of other cultural heritage institutions (museums and archives). These peripheral library materials, generally referred to as “ephemeral” material, are taking on increasing importance as they provide a valuable resource for the study of the most varied aspects of cultural heritage, and for research of less known and less analyzed developmental aspects of an area. We would also like to examine some information and communication specificities of this ephemeral material and its place within the the transformation of the printed media and in the emergence of mass means of communication. The relevance of this newly “rediscovered“ material is increasing, particularly in the context of digitization projects. Revival of the actuality of such material and its relevance within the context of the Zagrabiensia Collection and the cultural history of the City will be demonstrated through selected examples