EMPIRIJSKA ANALIZA ODNOSA IZMEĐU EKONOMSKOG RASTA I POTROŠNJE ENERGIJE U HRVATSKOJ

This paper investigates the causal relationship between economic growth and energy consumption in Croatia for the period 1952-2010. Using Chow breakpoint test we identified a structural break in the year 1989. Therefore, we have conducted our analysis on two sub-samples. The first one refers to the period 1952-1989 while the second one refers to the period 1993-2010. The years between 1990 and 1992 have been omitted from the analysis due to massive damage to the Croatian economy caused by the war at that time. Our findings suggest that there is a bidirectional feedback in the short-run and that causality runs from energy consumption to economic growth in the long-run in the first sub-sample. At that time, especially in mid 1970s, Croatia became a medium developed industrial country with the industry sector as the biggest consumer of energy so energy consumption played an important role in the growth process. After the structural break, we found a unidirectional causality running from economic growth to energy consumption. In this case, energy conservation policies together with the establishment of a competitive energy market may be feasible with little or no detrimental side effects to economic growth and employment.U ovom radu istražuje se kauzalni odnos između ekonomskog rasta i potrošnje energije u Hrvatskoj za razdoblje od 1952. do 2010. godine. Upotrebom Chow testa za prisutnost strukturnog loma, isti je identificiran u godini 1989. Stoga je analiza provedena na temelju dva poduzorka. Prvi dio odnosi se na razdoblje od 1952. do 1989. godine dok se drugi odnosi na period od 1993. do 2010. Godine između 1990. i 1992. izostavljene su iz analize zbog velikih šteta uzrokovanih ratom koje su u tom periodu nanesene hrvatskom gospodarstvu. Naši empirijski rezultati sugeriraju da u slučaju prvog poduzorka postoji bidirekcionalnost u kratkom roku i jednosmjerna kauzalnost od potrošnje energije prema ekonomskom rastu u dugom roku. U to vrijeme, pogotovo sredinom 1970-ih, Hrvatska je postala srednje razvijena industrijska zemlja s industrijskim sektorom kao najvećim potrošačem energije čime je upravo potrošnja energije imala značajnu ulogu u ekonomskom rastu. Rezultati analize ukazuju da nakon strukturnog loma postoji unidirekcionalna kauzalnost od rasta BDP-a prema povećanoj potrošnji energije. U tom slučaju, smjernice za očuvanje energije zajedno s uspostavom konkurentnog energetskog tržišta mogu biti provedive sa malo ili pak bez ikakvih štetnih nuspojava za gospodarski rast i zapošljavanje