Na temelju arhivskih spisa iz tajnoga Vatikanskog arhiva i spisa iz fonda Skradinske biskupije koji se čuva u Biskupijskom arhivu u Šibeniku, autor pokušava rekonstruirati koliko su skradinski biskupi, kao vođe Crkve na tom području, pridonijeli građevinskoj djelatnosti i spomeničkoj baštini u XVIII. stoljeću. Iz analize spisa proizlazi da se stanovništvo često moralo boriti za preživljavanje, pa u takvim uvjetima nije ni moglo biti govora o raskošnijim građevinama. Ipak se grad Skradin, koji je s nekih dvjestotinjak stanovnika upravo po biskupijskom sjedištu postao gradom, razvojem trgovine kroz jedno stoljeće povećao skoro pet puta. Izgradnjom katedrale i zvonika dobila se i zaokružena arhitektonska i panoramska slika naselja. Crkve po se...