Dinarski Vlasi/Morlaci od 14. do 16. stoljeća: koliko identiteta?

Povijest Vlaha/Morlaka u predjelima Dinarskih planina od kraja Srednjeg do kraja Ranoga novog vijeka vjerojatno je jedna od najsloženijih i najproturječnijih problematika u “zajedničkoj povijesti” Južnih Slavena. Isto vrijedi i za “zajedničku povijest” Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva istog područja, napose onu njihova višegraničja u dugome povijesnom trajanju. Unatoč činjenici da se pojam “Vlasi”/”Morlaci” uvijek odnosi na posebne društevnogospodarske i društvenokulturne skupine, odnosno, “kodove”, neovisno o podaništvima, njihova je povijest uvijek u izravnoj vezi s distinktivnim političkim realitetima u području kojim se kreću. U tom je smislu važna razlika između srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih država, odnosno, podaništava, budući da se njihov pravni položaj u svjetovnom i duhovnom smislu na razmeđu epoha sve više mijenja, a vlaške/moralačke zajednice, ako i opstaju relacioniraju se prema sve različitijim situacijama, procesima i strukturama, što nerijetko uključuje i njihov nestanak kao distinktivnih skupina. U istraživanjima vlaške/morlačke povijesti pored rada na mnogobrojnim studijama slučajeva nužna je i komparativna historija, koja najpouzdanije može otkriti i trajanja i promjene s njima u vezi