Epidemiološke karakteristike atopijskog dermatitisa u male djece

Cilj je ove studije prikazati osobine atopijskog dermatitisa u male i predškolske djece u odnosu na starosnu dob pojave bolesti, spol, atopiju u obitelji, senzibilizaciju na inhalacijske i nutritivne alergene, duljinu dojenja, te analizirati povezanost atopijskog dermatitisa s pojavljivanjem simptomatologije respiratorne alergije [astme i alergijskog rinitisa]. Metoda: pregledano je 3719 kartona djece starosne dobi od prve do sedme godine, i to na području grada Čakovca. U istraživanje su uključena djeca sa simptomima atopijskog dermatitisa. Dijagnoza je postavljena temeljem kliničkih kriterija [osobna i obiteljska anamneza, fi zikalni pregled bolesnika], kožnim testovima i laboratorijskim parametrima. Djeca koja nisu bila do početka istraživanja alergološki obrađena, upućena su na alergološku obradu. Rezultati: U 90-ero djece [2,37%] dijagnosticiran je atopijski dermatitis. U odnosu na spol, znatno je više oboljele muške nego ženske djece [odnos 1,65:1], što upućuje na maternalni tip nasljeđivanja. Atopija je utvrđena u 45,55 % ispitanika. Atopijski je dermatitis u 48,89% bolesnika bio udružen sa simptomima respiratorne alergije. U većine ispitanika [67,77%] atopijski dermatis pojavio se do navršenog šestog mjeseca starosti. Preosjetljivost na nutritivne i inhalacijske alergene utvrđena je u 64,44% ispitanika, i to kao monosenzibilizacija ili polisenzibilizacija. U 76,7% ispitanika duljina dojenja bila je manja od šest mjeseci ili uopće dojenja nije bilo, a 15,55% ispitanika dojeno je duže od godinu dana. Zaključak: rezultati naše studije upućuju da su rizični čimbenici za nastanak atopijskog dermatitisa pozitivna obiteljska anamneza, posebice s majčine strane, muški spol, senzibilizacija na nutritivne i inhalacijske alergene, dok je dojenje protektivni čimbenik za nastanak atopijskog dermatitisa