Autor liberalnu demokraciju razmatra u odnosu prema europskoj tradiciji iz koje je ponikla, utvrđujući istovremeno i bitne razlike historijskih oblika demokracije i njene novovjekovne forme. Autentični neprijatelji moderne liberalne demokracije su, prema autoru, fašizam i boljševizam. Svoje analize autor sažimlje u tri točke. Prva glasi: u zapadnim su državama načela demokracije uglavnom ostvarena u dugoj genezi sukoba s monarhijskim apsolutizmom i u novije vrijeme fašizmom. Druga glasi: u filozofiji politike novoga doba analizirana je pretežno formalna i kvantitativna strana demokratskih procesa, a to je bitni deficit tih teorija. Stoga autor sugerira analizu sadržajnih aspekata liberalne demokracije. Treća točka posvećena je analizi slobo...