Socio-demografski aspekti odnosa prema zbrinjavanju kućnog otpada na otoku Krku

U suvremenom društvu smeće i otpad jedan su od značajnijih ekoloških problema čije rješavanje je od izuzetne važnosti za društvo u cjelini. Osim tehnoloških rješenja i strategija gospodarenja otpadom u realizaciji ciljeva smanjenja komunalnog otpada, veliki značaj i ponder stavlja se na svakodnevna ponašanja pojedinca. U radu se iznose i komentiraju rezultati istraživanja koje je pod nazivom „Istraživanje o praksi i ponašanju spram ekološke odgovornosti raspolaganju otpadom na otoku Krku“ autorica provela u listopadu 2012. godine. Uzorak stanovnika otoka Krka( N=1295) stratificiran je po općinama uz 95% pouzdanosti pri zaključivanju s pogreškom od 2,62%. Uzorak je ponderiran s obzirom na općinu. U obradi podataka za sve varijable provedena je deskriptivna analiza (određene su frekvencije i postoci pojedinih kategorija). Povezanost kvalitativnih varijabli provjeravana je Pearsonovim hi-kvadrat testom i Fisherovim egzaktnim testom. Svi zaključci statističkih testiranja doneseni su na razini rizika 5%. Prema dobivenim podacima može se kazati da u svakodnevnoj praksi zbrinjavanja kućnog otpada postoji informiranost većine stanovništva o potrebama razdvajanja kućnog otpada, da su izvori ekološke informiranosti kod dvije trećine stanovništva komunalno poduzeće „Ponikve“ radio i TV, a najmanje predstavnici lokalnih vlasti i Ministarstvo. Dobivena je visoka suglasnost ispitanika o potrebi ekološkog obrazovanja u srednjim i osnovnim školama te drugim vrstama edukacije. Na nekim aspektima ekološke osviještenosti i ponašanja dobivene su statistički značajne razlike obzirom na dob, obrazovanje i bračni status