Cjeloživotno učenje i promjene sveučilišta

In the article the author analyses how lifelong learning as a new idea in education policy is related to institutional changes in higher education. The primary emphasis in the study is on the role of ideas, interests and intuitions in changing education policy. Institutional change and new ideas in higher education policy are explained through the implementation of the lifelong learning concept in Olsen\u27s four models of the university. The article describes lifelong learning as a new policy idea which brings fundamental change from education to learning, and bridges the distinctive positions of academic and vocational tertiary education. The article suggests that actors from the political and economic environments determine changes to the university. In this context the influence of lifelong learning on the understanding, prescription and implementation of institutional changes in education policies is analyzed and political justifications of these changes are addressed. The author analyses changes in governance, curriculum and funding influenced by the lifelong learning concept. The article describes changes in the university curriculum and funding as a result of non-traditional students\u27 entrance. The justifications for the autonomy of university governance are stressed as well as access, recognition, modularisation and vocationalisation of the curriculum. A qualification framework is identified as a part of curriculum reform, but also as a policy instrument for national and European political and economic goals.Autor u članku analizira odnos cjeloživotnog učenja kao nove ideje u obrazovnoj politici i institucionalnih promjena u visokom obrazovanju. Osnovni naglasak u istraživanju je na ulozi ideja, interesa i institucija u promjeni obrazovne politike. Institucionalna promjena i nove ideje u politikama visokog obrazovanja su objašnjene implementacijom koncepta cjeloživotnog učenja unutar Olsenova četiri modela sveučilišta. Članak opisuje cjeloživotno učenje kao novu ideju koja donosi temeljne promjene s obrazovanja na učenje i premošćuje različite pozicije akademskog i strukovnog tercijarnog obrazovanja. Članak sugerira da promjene sveučilišta određuju interesi iz političkog i ekonomskog okruženja uz ograničeni utjecaj aktera iz akademske zajednice. U tom kontekstu analizira se utjecaj ideje cjeloživotnog učenja na razumijevanje, preskripciju i provedbu institucionalnih promjena u obrazovnoj politici te političko opravdanje tih promjena. Autor analizira promjene u javnom upravljanju, kurikulumu i pribavljanju sredstava pod utjecajem cjeloživotnog učenja. Članak opisuje promjene koje u kurikulumu i pribavljanju sredstava nastaju ulaskom netradicionalnih studenata. Naglašena su opravdanja za autonomiju sveučilišta, pristupačnost, priznavanje rezultata učenja, modularizaciju i postrukovljenje u kurikulumu. Kvalifikacijski okvir naznačen je kao dio reforme kurikuluma, ali i kao instrument javnih politika za nacionalne i europske političke i ekonomske ciljeve