MREŽE, ORGANIZACIJE, POKRETI: NARATIVI I OBLICI TRI VALA AKTIVIZMA U HRVATSKOJ

This paper explores the narratives, shapes, claims and practices of three waves of activism in Croatia at the interface of peace, human rights, gender equality and social justice. The ‘first wave’ refers to the network of individuals, groups and projects around the “Anti-war Campaign, Croatia“, in the context of prior histories of activism in some urban centres of former Yugoslavia in the late 1980s. The ‘second wave’ addresses the more professionalised and technocratic ‘Non-Governmental Organisations’ under the influence, to an extent, of external donor funding and preference for particular organisational forms and structures. The ‘third wave’ relates to inter-linked activist initiatives and movements including the Zagreb Philosophy Faculty student protests and the movement against the building of a shopping centre in Varšavska street in Zagreb, reflecting struggles against commodification, crony capitalism, and the erosion of the right to public space. The paper explores how far these three waves can be viewed in terms of different generations working according to different scripts, local, national, regional, and global. Utilising participant observation, fragmentary interview material and reflexive ethnography, the paper addresses the social and political impacts of diverse activisms in different conjunctures, contributing to the development of an historical sociology of activism in Croatia.Ovaj rad istražuje narative, oblike, ciljeve i prakse tri vala aktivizma posvećena miru, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj pravdi u Hrvatskoj. Prvi valobuhvaća mrežu pojedinaca, grupa i projekata oko Antiratne kampanje Hrvatske u kontekstu aktivizma u urbanim centrima bivše Jugoslavije kasnih 1980-ih. Drugi val se odnosi na profesionalizirane i tehnokratske ‘ne-vladine organizacije’ na koje su djelomično,utjecalivanjski donatori i izbor određenih organizacijskih oblika i struktura. Treći valuključuje međusobno povezane aktivističke inicijative i pokrete, kao i studentske proteste iznikle na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i pokret protiv izgradnje trgovačkog centra u Varšavskoj ulici u Zagrebu, koji reflektiraju otpor komodifikaciji, ‘kumovskom’ (crony) kapitalizmu i eroziji prava na javni prostor. Rad istražuje do koje je mjere moguće analizirati ova tri valaaktivizma uzimajući u obzir različite generacije koje su djelovale na osnovu različitih premisa, lokalnih, nacionalnih, regionalnih i globalnih. Rabeći intervjue, sudjelovanje s promatranjem i refleksivnu etnografiju, autorispituje društvene i političke učinke različitih aktivizama, s namjerom da doprinese razvoju historijske sociologije aktivizma u Hrvatskoj