The impact of agricultural policies on the efficiency of the production and processing of milk

Proizvodnja i prerada mlijeka tradicionalne su u pojedinim dijelovima Hrvatske. Iako je stočarstvo uvijek bilo sastavni dio ratarenja na privatnim gazdinstvima, od 1950. do 1990. privatne obiteljske farme mliječnih krava bile su poticane minimalnim novčanim sredstvima. Uz to, stočarstvo se odvojilo od ratarstva, a posljedica toga bio je sve veći disparitet cijena između inputa i autputa. Obiteljska su gospodarstva ipak zadržala povezanost tih proizvodnji ali posljedica Je bio malen broj mliječnih krava. Ako znamo daje stočarstvo djelatnost koja je generator ukupnog razvoja poljoprivrede neke države (SAD, Nizozemska, Danska) te neizravno i generator razvoja ukupnog gospodarstva većine visokorazvijenih zemalja, vidi se zbog čega Je taj uzajamni odnos u našoj zemlji izostao. Isključivo zbog postupka sa stočarstvom kao i svakom drugom gospodarskom djelatnosti, odnosno moglo bi se reći da su se snižavanjem cijena stočarskih proizvoda nastojali očuvati socijalni minimum i "mir“ pučanstva. Može se reći da mjere poduzete od 1990. za oporavak stočarstva, s posebnim naglaskom na proizvodnju mlijeka vraćaju značaj i ekonomsku isplativost toj grani poljoprivrede. Prema ekonomskim pokazateljima, proizvodnja i prerada mlijeka, uz subvencije koje Je država usmjerila na tu djelatnost, vraćaju "ekonomsku snagu" i veliku zainteresiranost obiteljskih gospodarstava za bavljenje ovom proizvodnjom. To izravno pokazuju zahtjevi za dodjelom kredita u tu svrhu