Zakonska regulativa u zaštiti pokretne baštine u doba Nezavisne države Hrvatske

U vrijeme postojanja Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) proglašen je čitav niz zakonskih akata koji su se odnosili na zaštitu spomenika. U stvaranju zakonskih akti surađuju Ministarstvo bogoštovlja i nastave i tadašnji Državni Konzervatorski zavod u Zagrebu. Od proglašenja NDH 10. travnja 1941. do sloma u svibnju 1945. donesene su sljedeće zakonske odredbe vezane uz zaštitu spomenika: Zakonska odredba o zabrani otuđivanja i izvažanja starinskih umjetničkih, kulturno-povjesnih i prirodnih spomenika na području Nezavisne Države Hrvatske, Zakonska odredba o ratnom arkivu i muzeju Nezavisne Države Hrvatske, Zakonska odredba o osnutku Hrvatskog državnog muzeja u Osijeku, Pravilnik Ratnog muzeja u Zagrebu, Zakonska odredba o hrvatskim kulturnim spomenicima, Zakonska odredba o zamjeni dviju slika Vittora Carpaccia iz Galerije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu za krstionicu hrvatskog kneza Višeslava iz Museo Civico Correr u Mletcima. U radu se daje po prvi puta pregled zakonskih akata i njihov sadržaj. Zakonske odredbe vezane za zaštitu kulturne baštine koje su donesene u vrijeme postojanja NDH imaju svoj značaj i vrijednost, jer su zakonodavnim putem prvi put donijete pravne odredbe i smjernice zaštite spomenika kulture. Ipak, zbog naravi vladajućeg političkog režima i represije koja je podrazumijevala oduzimanje umjetnina, zakoni su imali nažalost i drugu svrhu osim zaštite umjetnina