Intra-industrijska razmjena između Europske unije i Zapadnog Balkana: pogled izbliza

After the collapse of socialism, ex-centrally planned economies underwent the transition process towards the market economy with more or less success. The now so-called Western Balkans region was additionally burdened by the war, which disrupted previously existing trading routes, contributed to the delay in the transition process and increased the gap not only between them and more advance market economies, but also other transition economies in the region. This has significantly influenced the speed of the EU integration processes of these countries. The accession and participation on the common EU market bring additional challenges to these rather non-competitive economies. What comes into perspective when having in mind the integration prospects, is the evolution of trade between these countries and EU. Trade patterns are used as one of the indicators of whether we should look for integrating forces between EU countries and Western Balkan countries. The countries included in the analysis are: Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, FYR Macedonia, Kosovo, Serbia and Montenegro. For each country in the sample, the intra-industry trade (IIT) with new and old EU member states is analyzed in total, along with horizontal and vertical trade. The analysis is performed on a 4-digit level of Combined Nomenclature (CN).Nakon raspada socijalističkog sustava, sve su zemlje bile suočene s tranzicijskim procesom prema tržišnom gospodarstvu, koji su prolazile s više ili manje uspjeha. Zemlje Zapadnog Balkana prošle su i ratno iskustvo, koje je dodatno razorilo prethodne pravce razmjene, usporilo tranzicijske procese i povećalo jaz ne samo u odnosu na razvijene tržišne zemlje, već i u odnosu na naprednije tranzicijske zemlje u okruženju. To je utjecalo na usporavanje procesa europskih integracija tih zemalja. Sudjelovanje na zajedničkom tržištu EU donosi nove izazove tim nisko konkurentnim gospodarstvima. Pri razmatranju nadolazećih integracijskih perspektiva, nužno je uzeti u obzir postojeće trgovinske odnose. Razmjena može predstavljati dodatni integrativni faktor između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Analiza razmjene u ovome radu provedena je za sljedeće zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora. Za svaku je zemlju analizirana intra-industrijska razmjena (IIT) sa starim i novim EU članicama, te posebno horizontalna (HIIT) i vertikalna intra-industrijska razmjena (VIIT). Analiza je provedena na razini četiri znamenke kombinirane nomenklature