Positive test emotions – contributions of students goal orientations, volitional strategies and academic achievement

S obzirom na značenje koje pozitivne ispitne emocije imaju za niz relevantnih ishoda u životu učenika, te na nedovoljnu istraženost njihovih antecedenata, cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinose učeničkih ciljnih orijentacija (ciljne orijentacije na učenje, ciljne orijentacije na izvedbu, ciljne orijentacije na izbjegavanje truda), korištenja voljnih strategija prilikom učenja (strategije jačanja samoefikasnosti i olakšavanja učenja, korištenje negativno utemeljenih poticaja), te prethodnog školskog postignuća doživljavanju emocija radosti, nade, ponosa i olakšanja u ispitnim situacijama iz matematike. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku gimnazijskih učenika (N = 365) prosječne dobi od 16 godina, koji su ispunili upitnik za vrijeme redovne nastave. Provedbom hijerarhijskih regresijskih analiza općenito je utvrđeno da učenici koji su u školi pretežno orijentirani na učenje i na izvedbu, te oni koji više koriste strategije jačanja samoefikasnosti i olakšavanja učenja, a manje negativno utemeljene poticaje kako bi regulirali svoje emocije i motivaciju prilikom učenja matematike, u većoj mjeri doživljavaju većinu pozitivnih analiziranih emocija. Također, učenici s većim razinama postignuća u matematici, ujedno doživljavaju veći intenzitet pozitivnih ispitnih emocija. Istraživanje je pokazalo da se, u skladu s teoretskim pretpostavkama, emocije radosti, nade, ponosa i olakšanja doživljene u tipičnim ispitnim situacijama iz matematike, mogu u znatnoj mjeri objasniti učeničkim ciljnim orijentacijama, korištenjem strategija voljne kontrole prilikom učenja i razinama ranijih postignuća iz matematike. Pri tome, negativno utemeljeni poticaji pokazali su se, u terminima emocionalnog doživljavanja, kao prilično nepovoljan oblik voljne kontrole.The role of positive test emotions is very important for a whole range of relevant outcomes in a students’ life. Considering the insufficiently explored emotional antecedents, the aim of this study was to examine the unique contribution of students\u27 goal orientations (mastery, performance and work avoidance goal orientation), volitional strategies in learning (a self-efficacy enhancement and stress reduction strategies, negative-based incentives), and previous academic achievement in explaining positive emotions of joy, hope, pride and relief, that are typically experienced in test situations in mathematics. The sample consisted of 365 high school students who completed the self-report questionnaire during their regular scheduled class. The results of hierarchical regression analysis generally showed that students’ mastery and performance goal orientations, use of self-efficacy enhancement and stress reduction strategies, rather than negative-based incentives in order to regulate emotions and motivation while studying mathematics, positively predicted most analyzed positive test emotions. Furthermore, a higher level of academic achievement in mathematics was a positive predictor of all test emotions. Research has shown that, in accordance with theoretical assumptions, emotions, joy, hope, pride and relief experienced in typical testing situations in mathematics, could be significantly explained by the students\u27 goal orientation, volitional strategies in learning and levels of previous achievement in mathematics. In addition, negative-based incentives have proven to be, in terms of emotional experience, quite a negative form of volitional control strategy