Cartographic Sources for the History of Đurđevec from a Mediaeval Fortress till an Ideal City

Temeljem istraživanja izvorne arhivske građe, prvi su put identificirani svi relevantni kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja Đurđevca. Njihovom kronološkom analizom omogućene su nove spoznaje o povijesti naselja i utvrde Đurđevca, kao i sagledavanje njihovih specifičnih historijsko-geografskih uvjeta razvoja. Stari đurđevečki grad jedinstven je na više načina. Smješten nedaleko od Drave, između mnogo većih srednjovjekovnih utvrda Koprivnice i Virovitice, imao je više strategijsko nego gospodarsko ili prometno značenje. Rijeka Drava podjednako ga je štitila i plavila, dijelila i povezivala. Istodobno nam rano utvrđivanje potvrđuje njegov velik značaj. Jedinstven poligonalni tlocrt jedne od rijetkih sačuvanih nizinskih utvrda kontinentalne Hrvatske svjedoči nam o njegovoj burnoj prošlosti. Đurđevec je kao neposredna pogranična utvrda od prvih prodora Turaka u te krajeve pa sve do 1699. godine stajao direktno na braniku “ostatka ostataka” Hrvatskog Kraljevstva. Granični položaj Đurđevca u najvećoj je mogućoj mjeri određivao njegov razvoj sve do druge polovice 19. stoljeća. Strategijski položaj u sustavu pogranične obrane uvrstio je tu utvrdu u brojne kartografske izvore koji nam zorno prezentiraju razvoj grada i utvrde Đurđevca. Pretežno vojno-strategijski karakter kartografskih izvora nastalih između 1528. i 1871. godine ujedno jasno oslikava jedinstvene historijsko-geografske uvjete razvoja Đurđevca. Integracijom Đurđevca u gospodarski i prometni sustav građanske Hrvatske počinje novo doba u njegovu razvoju, obilježeno borbom s ograničavajućim prirodnim čimbenicima razvoja i težnjom za valorizacijom gospodarskih potencijala. Ta je ideja snažno izražena upravo u projektu njegove regulacije kojom se Đurđevec promovira u idealni agrarni centar budućnosti i ogledni model svim budućim regulacijama naselja s velikim neiskorištenim agrarnim potencijalom. Taj projekt, iako nikad realiziran, svojim idealizmom otvara nova viđenja mogućeg razvoja i perspektive Đurđevca.Based on the research into the authentic archival materials, all relevant cartographic sources in the reconstruction and development of Đurđevec have been identified for the very first time. Their chronological analysis has enabled a new insight into the history of the settlement and fortress of Đurđevec as well as the specific historical and geographical conditions of their development. The old town of Đurđevec is unique in many ways. Situated near the Drava between much larger mediaeval fortifications of Koprivnica and Virovitica, it had a more important strategic than economic or traffic importance. The river Drava equally protected and flooded it, severed and connected it. Its early fortification concurrently confirms its great significance. The unique polygonal ground-plan of one of the rare preserved low-lying fortifications in the continental Croatia gives evidence of its turbulent past. As the nearest bordering fortress, from the first Turkish overrunning of these parts up to 1699, Đurđevec had stood directly in defence of “the remnants of the remnants” of the Croatian Kingdom. This borderline location of Đurđevec determined its development to the highest degree all up to the second half of the 19th century. Its strategic position in the system of frontier defence has included this fortress into numerous cartographic sources which clearly present the development of the town and fortress of Đurđevec. The predominant military and strategic character of the cartographic sources dating from between 1528 and 1871 clearly illustrates the unique historical and geographical conditions in the development of Đurđevec. By the integration of Đurđevec into the economic and traffic system of civil Croatia, a new era in the development of Đurđevec begins, characterised by the struggle with the limitations of the natural factors in its development and the aspiration after valorisation of its economic potentials. This idea is clearly articulated in the project of its regulation, through which Đurđevec has been promoted to an ideal agrarian centre of the future and a model for all future regulations of settlements with a large under-utilized agrarian potential. This project, though never effectuated, gives a new perspective on the possible development and prospects of Đurđevec