Veze između Slavonije i južne Ugarske u prvoj polovici 19. stoljeća

There were several important connections between Slavonia and Southern Transdanubia in the early modern period. Three groups can be distinguished among them: ecclesiastical and cultural connections; military relationship and those with economic characteristic. The Diocese of Pécs established the closest personal and cultural relationship with the Zagrebian Bishopric within the medieval Kingdom of Hungary. Many bishops and canons held offices in both dioceses. These two regions became the centres of Humanism in Hungary due to the geographical vicinity of Rome. Pécs was the hinterland of Slavonia and Požega until 1541 and their fleeing population often took refuge in the town. After 1541 Slavonia provided help for the defence of Pécs and then that of Szigetvár, which contributed to the preservation of Hungarian ethnicity in Tolna and Baranya. Slavonia was also significant for the inhabitants of Transdanubia from an economic point of view because the most important 16th century exports goods of the Kingdom of Hungary, cattle, was driven to Venice on the Slavonian trade routes. As a summary one can state that the close connections between Slavonia and Southern Transdanubia in the first part of the 16th century mutually influenced the two regions.Nekoliko je važnih veza između Slavonije i južnog Podunavlja u ranome modernom dobu. Možemo ih razvrstati u tri osnovne grupe: crkvene i kulturalne veze, vojne i veze ekonomskoga karaktera. Pečujska je dijeceza uspostavila bliske osobne i kulturalne veze sa Zagrebačkom biskupijom unutar srednjovjekovne Kraljevine Mađarske. Mnogi su biskupi i kanonici obavljali službu u obje dijeceze. Ova su dva područja bila centri humanističkoga pokreta u Mađarskoj zbog geografske blizine Rima. Pečuh (Pecs) je bio zaleđe Slavonije i Požege do 1541. godine te je njihovo stanovništvo često nalazilo utočište u gradu. Nakon 1541. godine Slavonija je pružala pomoć za obranu Pečuha, a poslije i za obranu Sigeta (Szigetvar), što je pridonijelo očuvanju mađarskoga entiteta u Tolni i Baranji. Slavonija je bila vrlo važna i s ekonomskog stajališta za stanovnike Podunavlja jer se najvažnije izvozno dobro Kraljevine Mađarske u 16. stoljeću, stoka, prevozilo do Venecije preko slavonskih trgovačkih putova. Ukratko, možemo reći da su bliske veze između Slavonije i Podunavlja u prvoj polovici 16. stoljeća uzajamno utjecale na obje regije